Kahva je jedna od namirnica koje se najviše konzumiraju na svijetu. Putujte u bilo koji kutak svijeta i sigurno ćete vidjeti nekoga kako pije kahvu u ovom ili onom obliku. Nekoliko šoljica kahve dnevno deluje stimulativno na ljudski organizam, izaziva jasniji i brži tok misli, smanjuje pospanost i povećava budnost.
U svijetu se dnevno popije oko 1,5 milijardi šoljica kahve! Neverovatno zvuči, ali najskuplja kahva na svijetu se dobija od – životinja! Do nedavno je to bila sorta Kopi Luwak, koja se prozvodi u Indoneziji i na Filipinima.
Dobija se tako što se cibetke (vrsta torbara), hrane plodovima kahve, a kada ih “propuste” kroz digestivni trakt dobija se, kažu, savršeno zrno kahve – neverovatno bogate i jake arome. Sto grama ove kahve možete naći za oko 75 dolara i najveći promet ima u Americi.
Međutim, ona je danas “jeftina” u odnosu na kahvu, koju istim principom kao cibetke, daju – slonovi sa Tajlanda. Kilogram ove kahve košta 1.100 dolara, dok je za šoljicu ove dragocjene tekućine potrebno izdvojiti 50 dolara.
Čak se i samo otkriće kahve vezuje za životinje. Na teritoriji današnje Etiopije, dio stada koza je naišao na bobice zbog kojih je bio živahniji u odnosu da ostatak stada, tako da je čobanin otišao da i sam proba bobice. Imao je istu reakciju kao i njegove koze i ostatak je historija.
Pored blagotvornog dejstva, kahva može dovesti i do komplikacija ako se prekomerno konzumira. Naravno, metode kuhanja mogu se razlikovati, a kada ljudi piju kahvu zavisi od njihove kulture i navika. Ali, na ovaj ili onaj način, ljudi svuda piju kahvu. Pitanje je zašto?
Slijede top 6 razloga zbog kojih su ljudi opsednuti kahvom:
- Povećanje energije
Koliko god bismo željeli reći da je glavni razlog zašto ljudi piju kahvu to što im se sviđa ukus, mnogo je vjerovatnije da značajan dio onih koji piju kahvu juri za povećanjem energije koju dobijaju od kofeina. U svijetu koji postaje sve aktivniji, ljudima je potrebna kahva koja ih može održati dok rade, podižu porodicu i pokušavaju da nađu malo vremena za zabavu.
Šolja kahve – ili tri – ujutru ima dovoljno kofeina da osobi prosječne veličine pruži pristojan podsticaj energije. Kofein u kahvi blokira adenozin – neurotransmiter koji izaziva pospanost – i pomaže ljudima da budu aktivniji tokom dana kada bi više voljeli spavati. Kofein takođe može pomoći u jačanju fokusa i poboljšanju nečijeg raspoloženja, što je poželjno za većinu ljudi.
- Zdravstvena korist
Kahva takođe ima mnoge zdravstvene prednosti, uglavnom zahvaljujući sadržaju kofeina. Mnoge studije su pokazale da kofein ima nekoliko prednosti za zdravlje mozga, uključujući zaštitu od neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove i Alchajmerove bolesti i poboljšanje dugoročne memorije.
Međutim, zdravstvene prednosti kahve nisu rezervisane isključivo za mozak. Neka istraživanja pokazuju da redovno konzumiranje kafe smanjuje rizik od ciroze jetre i podržava zdravlje debelog crijeva. Postoje i neke manje poznate prednosti konzumiranja ovog napitka. Neki ljudi koji redovno piju kahvu prijavljuju manju učestalost kamena u bubregu i smanjeni rizik od razvoja nekih karcinoma, poput raka prostate, nekih karcinoma glave i vrata i rekurentnog raka dojke.
- Fizička Zavisnost
Postoje i neki manje ukusni razlozi zašto konzumiramo kahvu. Kofein je psihoaktivna supstanca, što znači da može da promijeni funkciju mozga. Ljudi koji redovno konzumiraju velike količine kahve (definisane kao više od četiri šoljice dnevno) su u opasnosti da razviju zavisnost od kofeina.
Fizička zavisnost od kofeina je manje ozbiljna od zavisnosti od drugih supstanci koje izazivaju zavisnost (kao što su nikotin ili teške droge poput kokaina ili heroina), ali ima svoje izazove.
Smanjenje konzumacije kahve kod ljudi koji su fizički zavisni od kofeina dovodi do simptoma odvikavanja, što otežava odvikavanje od ispijanja kahve. Ljudi koji ako ne popiju jutarnju šolju kahve imaju glavobolju vjerovatno su na određenom nivou zavisni od kofeina i stoga piju kahvu kako bi izbjegli neprijatne nuspojave odvikavanja.
- Psihološka zavisnost
Iako kofein izaziva zavisnost, neki ljudi postaju psihički zavisni od kafe jer je to dio njihove rutine. Ljudi se okupljaju oko aparata za kahvu na poslu kako bi popričali tokom pauze, sastaju se u kafićima da bi se ponovo povezali sa prijateljima ili porodicom. Ove aktivnosti ugrađuju kahvu kao dio povezivanja sa ljudima do kojih vam je stalo i čine je podsvjesno emocionalnom i društvenom zavisnošću.
Psihološka zavisnost je manje shvaćena od fizičke zavisnosti, ali ljudima koji su psihički zavisni od kahve može biti teško da je uklone iz svoje rutine. Ovi ljudi jednostavno piju kahvu jer – piju kahvu.
- Dio kulture
Kultura ispijanja kahve povezana je sa psihološkom zavisnošću, ali dobija svoje mjesto jer prevazilazi svakodnevnu rutinu. Italijanska tradicija espresa posle večere je dio njihove kulture, a preskakanje kahve za neke Italijane bi bilo kao da izađu napolje bez odjeće – nezamislivo.
U gotovo svakoj ljudskoj kulturi na zemlji, kahva zauzima centralno mjesto u tradiciji. Djeca se odgajaju u porodici koja pije kahvu posle jela ili kao dio praznične tradicije, a pomisao da se kahva izbaci iz upotrebe djeluje nevjerovatno.
- Dobar ukus
Samo zato što je ukus kahve stečeni ukus, ne znači da su strastveni ljubitelji kafe jednostavno natjerali sebe da piju kahvu dok se ne naviknu na nju. Kao i drugi stečeni ukusi, kada prevaziđete početnu barijeru, počećete da otkrivate i cijenite suptilnije ukuse koji isprva ostaju neprimijećeni.
Mnogi ljudi koji ne piju kahvu iznenađeni su kada čuju da nemaju sve kahve isti ukus. Za njih je kahva kahva, i nema mnogo više od toga. U stvarnosti, mnogi faktori određuju ukus odrijeđenog zrna kahve. Konačni rezultat u šolji je kompozicija odluka farmera, klime u kojoj raste zrno kahve i vješti dodir stručnjaka za pečenje iste. Lagano pečenje iz Etiopije nema ukus kao tamno pečeno iz Kolumbije, a doživjeti i cijeniti oboje zbog onoga što jesu je osnovna radost kahve.
