Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) u Srbiji, Fuad Baćićanin, gostujući u emisiji “Aktuelno” na BiR televiziji, otvoreno je govorio o sistemskoj diskriminaciji, ekološkim prijetnjama i svakodnevnim izazovima s kojima se suočavaju Bošnjaci u Sandžaku, ali i o odnosu matične Bosne i Hercegovine prema ovom prostoru.
Baćićanin je istakao da Bošnjaci u Srbiji previše vremena i energije troše na ostvarivanje osnovnih ljudskih prava koja bi u uređenim sistemima trebala biti zagarantovana po automatizmu.
Kao jedan od primjera borbe BNV-a, Baćićanin je naveo nedavni epilog slučaja iz Prijepolja, gdje je studentici zbog nošenja hidžaba bilo zabranjeno obavljanje prakse u predškolskoj ustanovi.
“Nakon dvije godine pravne borbe i insistiranja BNV-a kod svih nadležnih institucija, predškolska ustanova je konačno morala izmijeniti svoje diskriminatorne akte.
Nismo pristali na to da djevojci samo nađemo drugu ustanovu, već smo zahtijevali sistemsko rješenje,” istakao je Baćićanin, dodajući da se u Srbiji diskriminatorne odredbe ispravljaju izuzetno sporo.
Pozitivne vijesti stižu i sa Državnog univerziteta u Novom Pazaru. Nakon godina urušavanja i gašenja studijskih programa od strane bivše uprave, novo rukovodstvo pokazalo je sluh za zahtjeve Bošnjaka.
Najavljeno je da će od oktobra ponovo započeti s radom studijski program *Bosanski jezik i književnost*. Ipak, Baćićanin upozorava da se u nekim gradovima, poput Prijepolja gdje živi 50% Bošnjaka, i dalje opstruira uvođenje nastave na bosanskom jeziku.
Nejednakost u državnim institucijama i blage kazne za širenje mržnje
Jedan od ključnih problema u Sandžaku ostaje drastična nezastupljenost Bošnjaka u državnim organima, uprkos tome što čine apsolutnu većinu u mnogim opštinama.
U vatrogasnoj službi u Novom Pazaru od 50 zaposlenih rade samo četiri Bošnjaka, dok se podaci za policiju i sudstvo često skrivaju pod velom “službene tajne”.
Konkursi za prijem Bošnjaka u državne organe moraju biti trajno otvoreni sve dok se ne izjednači nacionalna struktura.
Osvrćući se na incident iz 2022. godine, kada su policajci u Priboju slavili uz četničke pjesme i veličali genocid u Srebrenici, predsjednik BNV-a je upozorio na izuzetno blage sankcije države.
“Država Srbija mora jasno reagovati ukoliko misli da bude država ravnopravnih građana. Najvišim zakonom predviđenim kaznama moraju se sankcionisati izvršioci takvih djela. Nažalost, često imamo situacije da se Božići proslavljaju pjevanjem četničkih pjesama u mješovitim sredinama,” naveo je on.
Ekološka borba: “Nećemo dozvoliti uništenje Rogozne
Govoreći o nedavnim masovnim protestima građana protiv rudarenja zlata na planini Rogozna, Baćićanin je bio kategoričan. Otvaranje rudnika dovelo bi do brzog iseljavanja stanovništva i trajnog zagađenja pijaćih voda.
“Bošnjačko nacionalno vijeće je apsolutno protiv toga. Rogozna je ljepotica i njeno uništavanje bila bi katastrofa za cijeli kraj.
Obradovalo nas je što je Skupština grada Novog Pazara jednoglasno usvojila deklaraciju kojom se ne dozvoljava kopanje, iako su odbornici SNS-a napustili sjednicu prije glasanja,” pojasnio je Baćićanin, istakavši ovaj slučaj kao primjer zašto je Srbiji neophodna decentralizacija vlasti.
Poruka Sarajevu: BiH mora biti proaktivnija
Na kraju razgovora, Baćićanin se osvrnuo na odnose sa Bosnom i Hercegovinom, naglasivši da Bošnjaci u Sandžaku BiH doživljavaju kao svoju matičnu državu.
Iako BNV ima odličnu saradnju sa brojnim institutima i kulturnim ustanovama na standardizaciji jezika i lektira, politička podrška bi trebala biti konkretnija.
“Bilo bi pogrešno da mi moramo dolaziti u BiH da tražimo pomoć. Institucije BiH bi trebale same brinuti i dolaziti kod nas. Ipak, mi nismo navikli samo da tražimo – oslanjamo se na sopstvene kapacitete i uspijevamo mnoge stvari riješiti samostalno,” zaključio je Baćićanin, poslavši jasnu opomenu i poziv bošnjačkim političarima u BiH na snažniji angažman kada je u pitanju Sandžak.