Program “Ratkovićevih večeri poezije” koncipira se pažljivo i uvijek se trudimo da publici predstavimo nešto novo. Da napravimo korak više u odnosu na prethodno izdanje, kaže Kemal Musić, direktor JU Ratkovićeve večeri poezije, pjesničke svetkovine koja će od 3. do 5. septembra 52. put biti organizovana u Bijelom Polju.
Za Gradski portal Musić je govorio o predstojećem festivalu, programima i uglednim stvaraocima iz zemlje i regiona koji će i ovo izdanje manifestacije učiniti nezaboravnim za sve ljubitelje pisane riječi.
Pred nama je novo izdanje Ratkovićevih večeri poezije, najdugovječnije pjesničke manifestacije u zemlji. Kakav je koncept osmišljen za ovu godinu?
Ove godine, na programu su tribine, radionice, izložbe, razgovori s pjesnicima, promocije, programi za mlade i, kao kruna svega, dodjela nagrade „Risto Ratković“. Ove godine, u odnosu na prethodnih nekoliko kada smo imali dosta pjesnika iz različitih evropskih, pa i svjetskih, država, akcenat je na regionalnim stvaraocima. Svakako, tu će biti i poznati pjesnik iz Turske Ahmet Murat. Iz Njemačke će nam doći Saladin Dino Burdžović, a iz Brisela, francuski državljanin Velibor Čolić – dobitnik ovogodišnje nagrade „Risto Ratković“. Iz regiona će nam doći pjesnici koji su svojom poezijom zaslužili da im se knjige štampaju na raznim svjetskim jezicima. Stalo nam je da se u Bijelom Polju, u Crnoj Gori, čuje dobra poezija. I da naša, crnogorska poezija, ode u svijet. Stalo nam je do multikulturnog dijaloga, na kojem uporno insistiramo. Stalo nam je i do toga da se poezija, dobra poezija, čuje što dalje.
Ove godine smo organizovali okrugli sto na temu „Savremena književnost i čitalac“, gdje će učestvovati petnaestak eminentnih književnika, književnih kritičara i univerzitetskih profesora. Kasnije ćemo sa tog okruglog stola obajaviti i zbornik radova
Što ste nam pripremili zanimljivo?
Ove godine, u tri festivalska dana, imaćemo 25 programa, i svi su nam podjednako važni. Međutim, ono po čemu se Ratkovićeve večeri prepoznaju i pamte je dodjela nagrade „Risto Ratković“ i međunarodne pjesničke večeri „Eno ga, po moru teče Lim“. Uz to, interesantni su programi „Kafa sa piscem“, a ove godine smo organizovali okrugli sto na temu „Savremena književnost i čitalac“, gdje će učestvovati petnaestak eminentnih književnika, književnih kritičara i univerzitetskih profesora. Kasnije ćemo sa tog okruglog stola obajaviti i zbornik radova. Jedan od ciljeva Ratkovićevih večeri poezije jeste i edukacija i afirmacija mladih. Afirmacija kroz konkurs za pjesnike do 27 godina, edukacija kroz književne radionice, a tu su programi u kojima mladi direktno učestvuju. Prošle godine smo imali radionicu kratke priče, koju je vodio Zoran Živković. Iz te radionice izašlo je nekoliko dječaka i djevojčica koji su dobijali nagrade na raznim konkursima u Crnoj Gori.
Ove godine će Nedžad Ibrahimović srednjoškoce, kroz radionicu, usmjeravati ka tumačenju poezije. Inače, Nedžad Ibrahimović je pripremio knjigu “(Či)talac lirske pjesme – Tumačenje savremene poezije“, koja će biti objavljena u izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica, što znači da će srednjoškolci pred sobom imati zaista dobrog mentora. Dakle, cilj nam je usmjeriti mlade ljude ka razumijevanju i sveobuhvatnom doživljaju poezije.
Promovisaćemo i dva naša kapitalna izdanja. „Antologija Pavle Goranović“, iz edicije „Antologija“ i Izabrana djela Avda Međedovića, iz edicije „Lim“. Pauze između programa upotpunjavaćemo poezijom Pavla Goranovića, koju govore Žana Gardašević, Petar Novaković i Vladimir Savićević. Ovo je, nakon “Antologije Sidran”, druga knjiga RVP u ediciji “Antologija”. Radi se o multimedijalnom izdanju, koje na korici ima QR kod koji vodi na link gdje pomenuti glumci govore poeziju Pavla Goranovića. Takođe, nakon sabranih djela Rista Ratkovića, u ediciji “Lim”, objavili smo izabrana djela Avda Međedovića. Svi njegovi epovi do sada su izlazili pojedinačno, kod raznih izdavača. JU Ratkovićeve večeri poezije se odlučila za izabrana djela. Izbor je pao na dva najduža: “Ženidba Smailagić Meha” i “Osman beg Delibegović” i dva najpoetičnija: “Bećiragić Meho” i “Ženidba Vlahinjić Alije”.
Trodnevna poetska svetkovina na više lokacija u Bijelom Polju svjedoči o upornosti i istrajnosti da se festival održi uprkos svim problemima. Kako biste danas ocijenili RVP?
– Zapravo, ove godine kompletan program Ratkovićevih večeri poezije biće održan u kući Rista Ratkovića. Zbog toga što ne postoji bolji ambijent za umjetnost od kuće Rista Ratkovića. Zbog toga što u tom ambijentu izgovorena riječ vrijedi više, umjetničko djelo je snažnije. Zbog toga što Ratkovićeve večeri poezije imaju vizuelni identitet prepoznatljiv po Ristu Ratkoviću i njegovoj rodnoj kući. Ratkovićeve večeri poezije su moderna pjesnička manifestacija, koja prati savremena kretanja u poeziji, književnosti i, uopšte, umjetnosti. One su mjesto ukrštanja kontinenata i poetika. Mjesto multukuturnog dijaloga. Potvrda za to su poznata imena koja su učestvovala na Ratkovićevim večerima poezije, kao što su nobelovac Orhan Pamuk, dobitnica Gonukurove nagrade Jakuta Alikavazović, Don Paterson, Marsel Bajer, Fransoa Giljom Loren i mnogi drugi.
Od osnivanja do danas RVP su prolazile kroz razne etape, doživljavale vrhunce i periode stagnacije, prolazile kroz mnoge mijene. Na šta ste najponosniji kada pogledate unazad?
Svaki život, pa i život neke manifestacije, prolazi kroz dobro i loše. Kroz milost i nemilost društvenog konteksta. Ratkovićeve večeri poezije jesu imale svoje uspone i periode stagnacije, ali upravo poezija, dobra poezija, nije dozvolila pad ove važne manifestacije. Ima jedna fotografiji Rista Ratkovića naslonjenog na pušku, negdje u nekom vojničkom stroju, kao potvrda izjave ovogodišnjeg dobitnika nagrade “Risto Ratković” Velibora Čolića da “poezija ne može zaustaviti rat, ali da ni rat ne može zaustaviti poeziju”. Veoma sam ponosan na proteklih deset godina Ratkovićevih večeri poezije. To je period snažnog uspona ove manifestacije i Ustanove. To je period kada se iz Bijelog Polja, iz Crne Gore i kada se u Bijelom Polju, u Crnoj Gori, čula dobra poezija. Taj eho, i dan danas odjekuje u svakom gradu, u svakoj državi, iz kojih su dolazili pjesnici na ovu manifestaciju.
Bijelo Polje je grad festivala. Ratkovićeve večeri poezije i Festival dramskih amatera imaju tradiciju dugu 52. godine. Poodavno su se učvrstili i White Field Jazz Festival, Međunarodni festival tamburaških orkestara, Bjelopoljsko likovno proljeće i festival fantasnične književnosti Refestikon, a polako ih pristiže i likovna kolonija „Slikari Lazovići“. To govori da Bijelo Polje veoma vodi računa o kulturi i da ima tradiciju njegovanja kulturnih vrijednosti.
Koliko su festivali po vašem mišljenju ogledalo jednog grada i što biste željeli da bude odraz Bijelog Polja u RVP?
Mislim da je kultura najvažniji segment svakog društva. Po kulturi se prepoznajemo. Po kulturi se pamtimo. Po kulturi se vrednujemo. Za kulturni život nekog grada, države, u velikoj mjeri zaduženi su festivali. Bijelo Polje je grad festivala. Ratkovićeve večeri poezije i Festival dramskih amatera imaju tradiciju dugu 52. godine. Poodavno su se učvrstili i White Field Jazz Festival, Međunarodni festival tamburaških orkestara, Bjelopoljsko likovno proljeće i festival fantasnične književnosti Refestikon, a polako ih pristiže i likovna kolonija „Slikari Lazovići“. To govori da Bijelo Polje veoma vodi računa o kulturi i da ima tradiciju njegovanja kulturnih vrijednosti. Sa ponosom mogu da kažem da su Ratkovićeve večeri poezije u ovoj lepezi kulturnih manifestacija najvažnije, da Bijelo Polje svakog septembra iznova doživljava poeziju, a da je otvorena knjiga utisnuta i na grb Bijelog Polja.
Koliko vam je bitan fidbek koji imate od posjetilaca, građana, gostiju Bijelog Polja ? Da li takve komentare razmatrate kada pravite koncept?
– Svaka sugestija, dobronamjerna sugestija, bude do tančina razmotrena i ako je na mjestu – prihvaćena. U ovom poslu najgora je sujeta. Inače živimo u vremenu sa prenaglašenim JA, živimo u beskrupuloznom svijetu u kojem ne priznajemo nikog osim sebe. Ratkovićeve večeri poezije imaju širok tim saradnika, književnika, književnih kritičara, stručnjaka u kulturi, likovnih i vizuelnih umjetnika, i uvijek su dobro došle sugestije. Takođe, osluškujemo glas učesnika, Bjelopoljaca i naših prijatelja. I sve o no što dolazi sa strane, a što smatramo da je dobro – prihvatimo. Zbog toga, iz godine u godinu imamo bolji i sadržajniji program. J.Boljević
