Muzej Hercegovine i Dom kulture u Blagaju izložbom dokumentarne građe obilježili su 53. godišnjicu smrti bosanskohercegovačkog književnika Hamze Hume. Na dvadesetak panoa autor izložbe mr. Ibrahim Dizdar akcentirao je najvažnije segmente iz Humine dragocjene pisane zaostavštine pohranjene u zbirkama Muzeja.
Uz lična dokumenta, iskaznice, diplome, fotografije, pisma i dopise izložba obiluje i primarnom književnom građom, originalnim rukopisnim primjercima objavljenih izdanja za vrijeme Huminog života.
U refleksijama osebujnog Huminog stvaralaštva različitih književnih formi i iz različitih epoha historijsko-društvenih kretanja koje je Humo pisao organizatori su pronašli motive da ova izložba bude organizirana u Blagaju, gradu bogate kulturne baštine, gradu raskošnog kulturno-historijskog nasljeđa i jedinstvenog, prepoznatljivog prirodnog nasljeđa.
„Humo je autor koji svoj cjelokupni opus veže za rodni grad, njegovu ljepotu, čaršijske ljubavne priče i komšijske odnose, u čemu se posebno prepoznaju i Blagajci u svom višestoljetnom trajanju pa smo stoga smatrali primjerenim usporediti ih“, kazali su organizatori .
U prigodnom obraćanju na izložbi mr. Dizdar se kratko osvrnuo na osebujnost Huminog stvaralaštva kao i na neki zanimljive pojedinosti iz njegovog života. Iz Huminih sjećanja izdvojio je crtice o druženju sa Šantićem, Đikićem, Musom Ćazimom Ćatićem, A.B. Šimićem, Gustavom Krklecom, Tinom Ujevićem i brojnim drugim velikanima pisane riječi. Podsjetio je i na hronološki slijed pisanja njegovog remek-djela, romana „Grozdanin kikot“, kojeg je napisao samo za sedmicu dana. Ovaj roman je najprije objavljenu nastavcima u časopisu „Vijenac“ 1926.g. a godinu dana kasnije i kao zasebno izdanje. „Tu je moje djetinjstvo, moja mladost. To je djelo najviše vezano za mene“, svojevremeno je izjavio Humo. Uz književni rad Humo je pisao u brojnim časopisima i uređivao ih. Kao najvrijednija Humina ostvarenja Dizdar je naveo još i zbirku pjesama „Pod žrvnjem vremena“, zbirke pripovijetki „ Slučaj Raba slikara“, „Ljubav na periferiji“, roman „Adem Čabrić“, zbirku pjesama „Poema o Mostaru“, pripovijetke „Hasan Opančar“, dramu „Tri svijeta“ i niz drugih književnih djela.
Na kraju je Dizdar podsjetio i na priznanja i nagrade kojima je Humo za života bio nagrađivan, među kojima su nagrada izdavačke kuće „Svjetlost“, dvadeset sedmo julska nagrada SR BiH, odlikovanja Predsjednika Republike itd.
Izložbom „Sjećanja na Hamzu Humu“ organiziranoj u Blagaju, Muzej Hercegovine nastoji privući posebnu pažnju među učenicima osnovnih i srednjih škola, te studentima koji Humu obrađuju u redovnim nastavnim procesima. Direktor Doma za kulturu Blagaj Saudin Guja je u svom obraćanju rekao da je izložbom najavljena i dugoročna saradnja ove dvije institucije kulture koje će u Blagaju u narednom periodu organizirati niz značajnih sadržaja.
Ugodnom ambijentu izložbe doprinijeo je izbor i čitanje Humine poezije za koje se pobrinula mlada profesorica književnosti Selma Aškraba.
