Narodni poslanik SDA Sandžaka Ahmedin Škrijelj izjavio je u Narodnoj skupštini da njegova poslanička grupa prijedloge zakona ocjenjuje i prema tome kakve posljedice proizvode u Sandžaku, upozoravajući da jedinstvena zakonska rješenja često stvaraju veće probleme u nedovoljno razvijenim sredinama.
Govoreći o izmjenama Krivičnog zakonika, Škrijelj je podržao namjeru da se kod višestrukog povratka u izvršenju krivičnih djela uzimaju u obzir i pravosnažne presude stranih sudova, ali je upozorio da zakon mora sadržati zaštitne mehanizme.
„Prije nego što presuda stranog suda proizvede težu pravnu posljedicu u Srbiji, potrebno je utvrditi da li je postupak u kojem je donesena bio u skladu sa osnovnim standardima pravičnog suđenja iz Evropske konvencije o ljudskim pravima“, rekao je Škrijelj.
On je istakao da je to pitanje posebno važno za građane Sandžaka, imajući u vidu veliki broj ljudi koji žive i rade u inostranstvu, ali i da zakon treba jasno urediti status pravosnažnih presuda međunarodnih sudova, uključujući i Međunarodni krivični sud.
Govoreći o Prijedlogu zakona o roditeljima-njegovateljima, Škrijelj je ocijenio da se novi sistem ne smije zasnivati isključivo na postojećim administrativnim statusima, već na individualnoj procjeni stvarnih potreba svake osobe sa invaliditetom.
Predložio je da zakon omogući roditeljima-njegovateljima rad do 20 sati sedmično uz proporcionalno umanjenje naknade, ocjenjujući da bi potpuni izlazak sa tržišta rada mogao dugoročno ugroziti egzistenciju porodica, posebno u sredinama sa ograničenim mogućnostima zapošljavanja poput Sandžaka.
Kao primjer nedovoljne institucionalne podrške naveo je problem stomatološkog zbrinjavanja osoba sa invaliditetom u Sandžaku.
„Gotovo 5.000 građana podržalo je peticiju da se u Sandžaku obezbijedi adekvatno stomatološko zbrinjavanje osoba sa invaliditetom, koje se danas zbog nepostojanja uslova upućuju na liječenje u Beograd“, podsjetio je Škrijelj.
U raspravi o zakonima iz oblasti zaštite životne sredine upozorio je da država ne može propisivati više standarde bez razvoja odgovarajuće infrastrukture.
Kako je naveo, sandžačke opštine nemaju dovoljno kapaciteta za upravljanje pojedinim vrstama otpada, zbog čega su primorane na dodatne troškove transporta i zbrinjavanja.
Škrijelj je podsjetio da je amandmanom predloženo donošenje programa teritorijalne dostupnosti infrastrukture kojim bi država utvrdila gdje postoje potrebni kapaciteti, gdje nedostaju i u kojim rokovima će se regionalne razlike otklanjati, uključujući i sanaciju nesanitarnih deponija.
Osvrćući se na izmjene Zakona o finansiranju političkih aktivnosti, upozorio je da predložena rješenja mogu otvoriti prostor za zloupotrebu manjinskog statusa i pojavu takozvanih fantomskih manjinskih lista.
Prema njegovim riječima, država mora obezbijediti mehanizme koji će spriječiti da budžetska sredstva budu korištena za političke projekte koji nemaju autentičnu podršku nacionalnih manjina.
Zaključujući obraćanje, Škrijelj je poručio da se u svim predloženim zakonima ponavlja isti problem.
„Država donosi norme iz centra, ali ne preuzima dovoljno odgovornosti za nejednake uslove u kojima će se te norme primjenjivati“, zaključio je Škrijelj.