U Centru za kulturu u Rožajama sinoć je predstavljena knjiga „Alhamijado književnost u dijalogu“ autora dr. Fuada Baćićanina. O knjizi su, pored autora, govorili prof. dr. Alen Kalajdžija, saradnik Instituta za jezik u Sarajevu, i prof. Suljo Mustafić, profesor književnosti i predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori.
Govoreći o nastanku knjige i svom interesovanju za alhamijado književnost, Baćićanin je podsjetio da je još prije 25 godina, na jednoj naučnoj konferenciji, otvoreno pitanje nedovoljne istraženosti ove književnosti na prostoru Sandžaka.
„Otvorili smo temu koliko alhamijado književnost u Sandžaku nije istražena, a koliko je to bogata i bitna za kulturu Bošnjaka“, kazao je Baćićanin.
Ta tema bila je podsticaj za njegov dugogodišnji istraživački rad, koji je rezultirao doktorskom disertacijom „Alhamijado preplitanje kultura na tlu Srbije u osmansko doba (na primjeru alhamijado književnosti)“, odbranjenom 2016. godine na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
Knjiga je nastala preoblikovanjem i proširivanjem istraživanja iz doktorske disertacije, uz rad na rukopisnoj ostavštini Nazifa Šuševića, koja pripada korpusu alhamijado književnosti. Poseban osvrt posvećen je Sandžaku i Bošnjacima, gdje je ova književnost imala značajno mjesto u razvoju pisane kulture i upotrebi bosanskog jezika.
Baćićanin je istakao da je posebno važno da se o alhamijado književnosti govori među mladima, jer ona svjedoči o bogatstvu bosanskog jezika i njegovoj višestoljetnoj pisanoj tradiciji.
„Ono što je specifično i karakteristično za bosanski jezik, a što nije ni za jedan drugi jezik u Evropi, jeste da je bosanski jezik imao svojih pet pisama, da je jedno od tih pisama bilo i arapsko pismo, odnosno arebica“, istakao je Baćićanin.
Arebica, odnosno arapsko pismo prilagođeno pisanju bosanskog jezika, stoljećima je bila dio pisane tradicije Bošnjaka. Alhamijado tekstovi zbog toga predstavljaju značajan izvor za proučavanje bosanskog jezika, književnosti, kulture i društvenog života na prostoru Sandžaka i šire.
Autor je naglasio da vrijednost ovih tekstova nije samo u njihovoj književnoj formi, već i u činjenici da kroz njih možemo upoznati svakodnevni život ljudi iz ranijih historijskih perioda.
„To nisu samo pjesme ili priče ili rječnici, već je to slika života naših ljudi i našeg čovjeka u tom vremenu“, kazao je Baćićanin.
Prema njegovim riječima, istraživanje alhamijado književnosti treba biti zajednički poduhvat većeg broja istraživača i institucija, kako bi se ovaj dio kulturne baštine sistematski proučavao i sačuvao.
„Uvijek treba i drugi da rade i timovi moraju da rade i da institucije naše podržavaju sve one koji istražuju i bave se naukom, posebno jezikom, historijom i posebno koji proučavaju našu bogatu književnost“, poručio je Baćićanin.
Poseban značaj alhamijado tekstova ogleda se i u historijskim podacima koje sadrže. Oni omogućavaju istraživačima da, osim razvoja jezika i književnosti, sagledaju i društvene okolnosti i način života Bošnjaka u različitim historijskim epohama.
„Mnogi historijski podaci se nalaze u tim djelima i zbog toga su oni veoma značajni da bi Bošnjaci znali da imaju veoma bogatu tradiciju, historiju i kulturu“, istakao je autor.
Promocija knjige „Alhamijado književnost u dijalogu“ organizovana je u okviru manifestacije „Septembarski dani kulture“ u Rožajama, koja kroz različite kulturne i umjetničke sadržaje doprinosi afirmaciji književnosti, kulture i kulturne baštine ovog prostora.