Više od 45 država, američkih i evropskih, složili su se da će koordinirati istrage o osumnjičenim za ratne zločine u Ukrajini. Odluka dolazi istog dana u kojem je kako su saopštili iz Kijeva od ruskog granatiranja ubijeno 20 osoba u centralnoj Ukrajini, daleko od prve linije.
U sjedištu Međunarodnom krivičnom sudu (MKS) u Hagu pravosudni organi zemalja članica Suda potpisali su deklaraciju o zajedničkom radu na istragama ratnih zločina u Ukrajini, kao prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
Oni su također obećali 20 miliona evra za pomoć MKS, kao i kancelariji glavnog tužioca u Ukrajini i naporima Ujedinjenih nacija u podršci.
S obzirom da je sada otvoreno više od 20.000 istraga ratnih zločina i da različite zemlje vode timove, dokazi moraju biti vjerodostojni i organizirani, rekli su zvaničnici.
Od članica MKS sa Zapadnog Balkana jedino Srbija nije potpisala deklaraciju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je na međunarodnoj konferenciji da su ruski projektili pogodili dva društvena centra na zapadu Ukrajine, ubivši 20 ljudi, uključujući troje djece, i ranivši mnogo više.
Rusija je više puta negirala umiješanost u ratne zločine i namjerno gađanje civila otkako je izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru. Oni kažu da su pokrenuli “specijalnu vojnu operaciju” kako bi zaštitili one koji govore ruski i iskorijenili opasne nacionaliste. Ukrajina kaže da Moskva vodi ničim izazvan osvajački rat.
Komesar za pravosuđe Evropske unije, Didier Reynders, napomenuo je da su osumnjičeni za ratne zločine i genocid još uvijek na slobodi zbog sukoba koji datiraju decenijama unazad u mjestima kao što su Ruanda, Darfur, Sirija, Kongo i Balkan.
Po navodima RSE, glavni tužilac MKS Karim Khan rekao je da postoje razlozi za nadu jer više od 40 država sada traži aktivnosti povodom Ukrajine putem suda. Krivični sud je poslao najveći terenski tim u svojoj 20-godišnjoj istoriji da istražuje u Ukrajini.
