U Berlinu su potpisani važni sporazumi koji će unaprijediti i relaksirati regionalne odnose na Zapadnom Balkanu: omogućena je sloboda kretanja s ličnom kartom, priznavanje visokoškolskih i profesionalnih kvalifikacija. Na drugom kraju svijeta u New Yorku sjednica Vijeća sigurnosti UN-a.
Pod posebnom pažnjom bio je govor ambasadora Alkalaja ali i odluka o produženju mandata EUFOR-u u našoj zemlji. Potvrđeni su i rezultati izbora, CIK je izdao uputstvo kako će se popunjavati Federalni Dom naroda a sve to u emisiji “Sedam plus” analizirali smo s Adilom Kulenovićem, predsjednikom Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99.
Na početku razgovora se dotakao situacije na Kosovu. Smatra da to nije ništa novo jer je to nastavak jedne političke strategije i prakse koja je obilježila najmanje zadnjih 100 godina
- Sraslost crkve i države u Srbiji daje rezultate koje daje. Zanimljiv je detalj iz Beograda u kome se vidi da je Vučić razgovarao kratko sa ambasadorima, kratko imao sjednicu Vlade, a najduže se zadržao u Patrijaršiji. Očito da je to politički centar moći. Tu se usklađuju strategije koje su prepoznatljive na Kosovu. Bilo je za očekivati da se desi to na Kosovu usljed politike popuštanja Beograda u odnosu na interese i stabilnost na Kosovu. Umjesto da se doslijedno primjeni ono što je bilo sadržano u priznavanju Kosova. Slično je bilo sa nama. Iako smo bili primljeni još 1992. godine u članstvo UN-a, to je bio samo puki izrijek, to nije spriječilo da se desi agresija i otvorena okupacija BiH i da se čak ide do te mjere da se “u ime mira” napravi embargo na oružje koje je u efektu imalo samo razoružavanje branilaca ionako neobučenih i neopremljenih. Ništa novo, ali istovremeno to ne znači da se neće dalje zaoštravati – kaže Kulenović.
Dodaje da mu je najindikativnija bila poruka Milorada Dodika da će RS učiniti sve, pa i ono što ne može, kada je riječ o pitanju Kosova i angažmana na Kosovu.
- Stara strategija da bi trebalo “tante za tante” zamijeniti teritorije Kosova za RS, možda i jeste to ono o čemu se u Patrijaršiji razgovaralo i vjerovatno procijenjivao globalni politički trenutak za eventualno takvo djelovanje. Mislim da i u BiH moramo imati visok stepen opreza, istovremeno praveći savezništva koja su moguća. Radi se zaista o jednoj ne samo neprincipijelnoj, nego i opasnoj politici, za koju ja ne nazirem koji su to relevantni, internacionalni faktori koji mogu zaustaviti tu politiku. Bojim se da je politika slična kao ’39 godine pred početak 2. svjetskog rata, kao na kraju krajeva i tokom rata u BiH. Politika popuštanja prema nasilnicima daje rezultate i mi to vidimo. – pojašnjava on.
Dotakao se i rezultata izbora. Kako kaže, ne zamara se brojevima kada je riječ o popunjavanju Doma naroda. Uočljivo je da kvantificiranje etničke pripadnosti i na osnovu kvantiteta daje svoje rezultate, smatra.
- Mi pritom moramo jasno vidjeti da se radi o nečemu što bi trebalo da Ustavni sud presudi, da odbaci takva rješenja gospodina Schmidta, iz prostog razloga jer Federacija BiH nije federacija naroda, nego kantona. Očekivati je da će ipak Ustavni sud, vodeći računa da je ipak vrhovni pravni autoritet u zemlji, presuditi o tim matematičkim konstrukcijama i dovesti ih u pitanje. Tada ćemo vjetovatno ući u novu krizu, jer je CIK donijela odluke kako je donijela, drugim riječima otvorila proces formiranja vlasti. Kako se nagovještava, u decembru bi se tek trebao Ustavni sud izjasniti. A ako se on izjasni, ko će snositi posljedice takvih odluka? BiH je u ovom trenutku samo kolateralna šteta globalnih pitanja – ističe naš gost.
Kada je riječ o istupu Svena Alkalaja, Kulenović kaže da on apsolutno, niti u jednoj rečenici u smislu sadržaja, političkog značenja onog što je izgovorio ništa nije upitno.
- Ne bi se složio sa ambasadorom Murphyjem da je Alkalaj iznosio neistine, jer tvrdim da za svaku tvrdnju postoji odgovarajuća argumentacija koja je zasnovana. Apsolutno ne vidim ni u jednoj rečenici da je ambasador Alkalaj nešto slagao, iznio netačne podatke. Ono što bi ja eventualno iznio primjedbu jeste da bi neke formulacije koje nisu vezane za sam sadržaj rekao diplomatskije. Bitnija stvar od toga je činjenica za našu senzibilnost. Moramo potaći naše osjećanje, ono što je bitno za sve ljude u BiH, a to je da shvatimo da u velikoj mjeri nama jeste u interesu postojanje visokog predstavnika kao institucije, ne ulazeći u ličnost. Naročito nam je važno da opstane njegov ured – smatra Kulenović.
