Evropski parlament usvojio je u utorak novi zakon koji olakšava suspenziju bezviznog režima za državljane trećih zemalja optuženih za kršenje ljudskih prava ili nepoštivanje presuda međunarodnih sudova.
Ova reforma ima za cilj jačanje mehanizma Evropske unije za privremeno ukidanje bezviznog režima, koji trenutno obuhvata 61 zemlju čiji građani mogu boraviti u Schengenskom prostoru do 90 dana u periodu od 180 dana bez vize.
Prema izmijenjenim pravilima, Evropska komisija će imati proširena ovlaštenja da ponovo uvede vizne zahtjeve za zemlje koje predstavljaju sigurnosni rizik ili ne poštuju osnovne međunarodne obaveze.
Po prvi put, među razlozima za moguću suspenziju bezviznog režima navode se kršenja Povelje Ujedinjenih nacija, međunarodnog humanitarnog i ljudskih prava, kao i nepoštivanje odluka međunarodnih sudova.
Novi mehanizam također uključuje dodatne „okidače“, poput hibridnih prijetnji, uključujući instrumentalizaciju migranata i programe državljanstva za investitore poznate kao „zlatni pasoši“, koji se smatraju potencijalnim sigurnosnim rizikom.
Zadržani su i postojeći razlozi za aktiviranje mehanizma, kao što su porast broja osoba koje prekoračuju dozvoljeni boravak, niska stopa odobravanja azila te nedostatak saradnje u remisiji migranata.
Kako bi se spriječila zloupotreba pogodnosti putovanja bez viza, novi zakon predviđa mogućnost ciljane suspenzije bezviznog režima samo za vladine zvaničnike koji se smatraju odgovornima za ozbiljna kršenja, uključujući kršenje ljudskih prava.
Zakon, koji je već usaglašen s državama članicama EU-a, mora još dobiti formalno odobrenje Vijeća EU prije nego što stupi na snagu.
Prema Aneksu II Uredbe EU o vizama, među državama čiji državljani trenutno uživaju ulazak bez viza nalazi se i Izrael.
Od oktobra 2023. godine, izraelske vojne operacije u Pojasu Gaze usmrtile su više od 67.000 Palestinaca, većinom žena i djece. Intenzivno bombardovanje razorilo je civilnu infrastrukturu, izazvalo masovno raseljavanje, glad i širenje bolesti, čineći enklavu gotovo nenastanjivom.
Međunarodni krivični sud (MKS) izdao je u novembru naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog sumnji za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Gazi.
Izrael se ujedno suočava i s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde (MSP).
