Na današnji dan prije 22 godine preminuo je prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović i jedan od najistaknutijih bosanskohercegovačkih političara u historiji.
Preselio je 19. oktobra 2003. godine od zatajenja srca.
Prema procjenama, posljednjem ispraćaju Alije Izetbegovića prisustvovalo je više od 100.000 ljudi, kao i veliki broj bosanskohercegovačkih i međunarodnih zvaničnika.
Alija Izetbegović, rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Pripadao je uglednoj begovskoj porodici koja je živjela u Beogradu, a koja se još 1868. godine preselila u Bosanski Šamac. Već u drugoj godini Izetbegovićevog života, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlučio se na selidbu u Sarajevo, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju.
Zbog pripadnosti organizaciji Mladi muslimani Izetbegović je uhapšen 1946. godine te osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu. Iz zatvora je izašao 1949. godine.
Nakon što je poslije trogodišnjeg studiranja napustio agronomiju, Izetbegović je upisao Pravni fakultet u Sarajevu, kojeg je uspješno završio u roku od dvije godine. Od 1950. do 1960. godine radio je kao rukovodilac gradilišta, a od 1960. do 1982, kao pravni savjetnik u brojnim sarajevskim firmama.
U proljeće 1983. godine je uhapšen i u ljeto iste godine u montiranom “Sarajevskom procesu” osuđen na 14 godina zatvora, gdje je proveo šest godina.
Po izlasku iz zatvora Izetbegović je 1990. godine s grupom istomišljenika osnovao Stranku demokratske akcije (SDA), koja je na slobodnim izborima osvojila najviše glasova i kasnije će odigrati ključnu ulogu u odbrani Bosne i Hercegovine od agresije. Na čelu države i SDA bio je u više mandata.
Odluku o povlačenju iz Predsjedništva BiH saopćio je 6. juna 2000. godine. Najavio je da će se povući po isteku mandata na funkciji predsjedavajućeg Predsjedništva BiH 12. oktobra iste godine. Također, odbio se kandidirati na Trećem kongresu SDA 2001. godine te je proglašen počasnim predsjednikom stranke.
Izetbegović je autor većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga: “Islam između istoka i zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”. Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više država. Godine 1999. objavio je knjigu “Moj bijeg u slobodu”, a 2000. knjigu “Sjećanja” (autobiografski zapis). Sabrana djela Alije Izetbegovića u deset tomova objavljena su 2004. godine.
Dobitnik je niza priznanja i nagrada kao što su Nagrada kralja Fejsala, medalje Centra za demokratiju iz Washingtona, a najuticajniji španski list, madridski “El Mundo” izabrao je Aliju Izetbegovića 1995. za ličnost godine u svijetu.
Istanbulski Univerzitet Marmara dodijelio mu je 1997. godine titulu počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava, uspostavu mira, ali i kao uglednom pravniku. Na forumu u Crans-Montani 1998. godine dobio je prestižnu nagradu za unapređenje ljudskih prava.
Poštovanje cijelog svijeta
Alija Izetbegović ukopan je na šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu. Njegovoj dženazi prisustvovalo je više od 100.000 ljudi iz cijele BiH i inostranstva, a telegrami sućuti su pristigli iz stotinjak zemalja.
Ostaće zapamćena izjava Richarda Holbrookea, tvorca Dejtonskog sporazuma o Izetbegoviću.
“Da nije bilo Alije Izetbegovića, danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine”, rekao je.
Tadašnji premijer, a sadašnji predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan, na vijest da je Alija Izetbegović, prvi predsjednik Bosne i Hercegovine i veliki mislilac, umro, rekao je da je to njegov narod i njega potreslo iz dubine duše.
“Izetbegović je čovjek koji je svojim životom i djelom utjecao na historiju. Njegova je misija izraz ljudske časti i zadivljujuće ustrajnosti, što je predstavljalo čast cijelog svijeta. Za vrijednosti u koje je vjerovao, za svoju državu i svoj narod, on je neiscrpni izvor hrabrosti i izuzetne vrijednosti”, rekao je tada Erdogan.
I tadašnji predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić naglasio je da je Izetbegović svojom osobnošću i političkim djelovanjem snažno obilježio zbivanja u BiH.
“Cijeli je svoj život podredio političkom djelovanju i nisu ga slomile ni teške godine zatvorskog života. Neupitna je njegova državnička uloga u ratnim i poratnim godinama u BiH, tom teškom periodu za sve države na području bivše Jugoslavije. Često sam se susretao s njim na bezbrojnim mirovnim konferencijama koje, nažalost, nisu uspjele spriječiti rat, a naše smo poznanstvo nastavili i kasnije kada se BiH uspjela održati kao samostalna država”, istakao je tada Mesić.
I brojni drugi državnici svijeta, regije, ali i zvaničnici u Bosni i Hercegovini iznijeli su divljenje i poštovanje spram djela koja je za života učinio Alija Izetbegović.
