Predsjednica Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) Misala Pramenković izjavila je da Bošnjaci nisu zadovoljni sa svojim položaje i pravima u Srbiji i da je pitanje prava Bošnjaka, kao i pitanje, generalno manjinskih naroda, pitanje na kome se mjeri demokratski kapacitet jednoga društva, a samim tim i srbijanskog društva u kome žive.
Ona je u obraćanju na završnoj konferencija za medije rekla da je Bošnjačko nacionalno vijeće, tokom 2023. godine konstantno reagiralo na sve ono što se negativno dešavalo u pogledu prava, statusa i sloboda Bošnjaka u Republici Srbiji, ali i da, podvukla je,na žalost ne možemo reći da je malo bilo tih slučajeva ili da su bili usamljeni.
„Trenutnim stanjem, položajem i pravima Bošnjaka u Republici Srbiji nismo zadovoljni. To je polje na kome se još mora raditi, moraju se unaprjeđivati i, mi, prosto, hoćemo nešto konkretno da vidimo. Stalno potenciramo i spominjemo činjenicu da je Sandžak, generalno, kao regija u Republici Srbiji zapostavljana u ekonomkskom smislu, ali ne samo u ekonomskom nego i u svakom drugom smislu“, rekla je predsjednica BNV-a na godišnjoj konferenciji za medije.
Kako je ocjenila da bi uhvatili korak oporavka i ekonomskog razvoja, unaprjeđenje ljudskih prava, mora miti još intenzivnije.
„Ne može se sa nekom blagom retorikom, verbalnim iskazima stanje popravljati. Najbolji primjer jeste položaj Bošnjaka u državnim institucijama, organima policiji, sudstvu, tužilaštvu gdje apsolutno zadovoljni nismo stepenom učešća Bošnjaka“, navela je ona navodeći kao pozitivnu reakciju MUP-a, prilikom raspisivanja konkursa za prijem novih policajaca u Novom Pazaru i da rezultat tog konkursa nije zadovoljavajući jer je, navela je ona, primljeno 13 Bošnjaka i 12 pripadnika većinskoga naroda.
Istakla je da zabrinjava i pojava nacionalističke i desničarske retorike u javnom
„To apsolutno nije dobro. Imali smo različitih izliva nacionalizma, šovinizma od Skupštine Republike Srbije kao najvećeg predstavničkog doma svih građana, pa preko ostalih institucija i rezultat svega toga jesu bilbordi i događaji koje imamo u društvu. To nije put kao ozdravljenju društva, to nije put ka stabilnosti ovog društva koje vidimo kao mjesto susretanja različitih kultura, različitih nacija, vjera i prosto bogatstva različitosti. Na tome ćemo insistirati i to mora još jače i intenzivnije“, poručila je ona.
Govoreći o postizanju bošnjačkog nacionalnog konsenzusa ukazala je da je za to potrebna još jača inicijativa iz matice Bosne i Hercegovine prema svim zemljama regiona u kojima Bošnjaci žive. Najavila je i održavanje nacionalne konferencije za posljedni kvartal 2024. na kojoj će se razmatrati veoma važna pitanja i donijeti važne odluke značajne za Bošnjake, sveukupno.
Predsjednica Vijeća se složila da veću pažnju treba posvetiti Bošnjacima u Limskoj dolini, t
diskursu i na medijima, koje je, kako je kazala, posebno agresivna prema Bošnjacima.
e da su Bošnjaci izvan Sandžaka u nepovoljnijoj situaciji, kao i da će Vijeće intenzivnije raditi sa Bošnjacima u dijaspori.
„Smatramo da u ovom momentu, sam pristup Vijeća prem ovoj kategoriji našeg naroda mora biti intenzivniji. Koliko god se mi ovdje suočavamo sa izazovima u pogledu afirmacije nacionalnog identiteta, izazovi s mnogo veći u zemljama diljem zapadne Evrope, Amerike…Kapacitet Vijeća su apsolutno na raspolganju Bošnjacima u dijapsori ali i okruženju i to ćemo uz saradnju sa drugim vijećima, ako Bog da, i ostvarit“, poručila je.
Na završnoj konferencija za medije prošlog petka predstavljene su aktivnosti Bošnjačkog nacionalnog vijeća sprovedene tokom 2023. godine, gdje je istaknuto, da sve što je urađeno u prethodnom periodu jeste rezultat timskog rada, da je 2023. godina bila dinamična, uspješna i obilovala različitim aktivnostima.
BNV je apsolutno otvoreno za sve Bošnjake i Bošnjakinje, za intelektualce, za istraživače, mlade ljude, i sve one koji treba da se bave pitanjima nacionalnog identiteta, zaključeno je na toj konferenciji.
