MASAKAR NA MARKALAMA

Obilježena 30. godišnjica masakra na Markalama: Podsjetnik i univerzalna lekcija o prirodi zla i odgovornosti društva

Zločin na Markalama, koji se dogodio krajem augusta 1995. godine, bio je drugi veliki masakr na toj sarajevskoj pijaci
Foto: Elman Omić/AA

Podijelite:

Polaganjem cvijeća, učenjem Fatihe i minutom šutnje danas je odana počast 43 Sarajlija ubijenih na današnji dan 1995. godine na Markalama, kod sjevernog ulaza u Gradsku tržnicu, javlja Anadolu.

Minobacačka granata kalibra 120 mm, tog kobnog jutra ispaljena s položaja Vojske Republike Srpske iz pravca Trebevića, eksplodirala je kod ulaza u sarajevsku Gradsku tržnicu, što se smatra jednim od najstrašnijih zločina koje su srpske vojne, policijske i paravojne formacije počinile u opkoljenom Sarajevu.

Masakr na Markalama, u kojem je ubijeno 43, a teško ranjeno 84 civila, bio je posljednji veliki zločin u opkoljenom Sarajevu, nakon čega je uslijedila NATO operacija pod nazivom “Deliberate Force” (Namjerna sila).

Vojno-političko rukovodstvo Srba tada je bilo prisiljeno na deblokadu Sarajeva i povlačenje naoružanja i artiljerije s položaja oko glavnog grada BiH.

Povodom trideset godina od ovog masakra, Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo i Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu organizirali su niz događaja u glavnom gradu BiH.

U Vijećnici je održan komemorativni skup, a potom polaganje cvijeća i čitanje imena žrtava na ulazu u Gradsku tržnicu. Prisustvovale su porodice ubijenih, predstavnici vlasti i civilnog društva, te brojni građani.

U sarajevskoj Vijećnici predstavljena je i izložba Instituta pod nazivom “Zločini na Markalama: Ubijanje i ranjavanje civila – suđenje zločincima, negiranje istine, otpor zaboravu”, čiji su autori Muamer Džananović, direktor Instituta, Merisa Karović-Babić, viša naučna saradnica, i Sead Muhić, stručni saradnik.

Izložba donosi dokumente, fotografije i videozapise koji detaljno prikazuju masakre na sarajevskoj pijaci Markale tokom opsade Sarajeva. Autori ističu da je cilj očuvanje sjećanja na žrtve, edukacija javnosti i suočavanje s istinom o zločinima, uz naglasak na sudsku i institucionalnu odgovornost, ali i na prisutne narative negiranja koji pokušavaju relativizirati historijske činjenice.

Foto: Ilustracija/Anadolu

“Pamćenje zločina na Markalama nije samo podsjetnik na zločine i opsadu Sarajeva, već i univerzalna lekcija o prirodi zla i odgovornosti društva”, poručio je Džananović.

Naglasio je da zaboravljanje predstavlja ponovno ubijanje žrtava, jer zaborav ostavlja prostor za relativizaciju i negiranje zločina.

Nakon otvaranja u Vijećnici, izložba će od 29. augusta do 15. septembra 2025. godine biti postavljena u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine i otvorena za posjetioce.

Zločin na Markalama, koji se dogodio krajem augusta 1995. godine, bio je drugi veliki masakr na toj sarajevskoj pijaci.

Prvi se desio 5. februara 1994. godine, kada je minobacačka granata ispaljena s položaja Vojske Republike Srpske na području sela Mrkovići pala na prepunu Gradsku tržnicu. Tom prilikom ubijeno je 68, a ranjeno 144 građana Sarajeva.

Za terorisanje građana Sarajeva osuđeni su na doživotni zatvor bivši politički i vojni lideri Republike Srpske Radovan Karadžić i Ratko Mladić, a komandanti Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Stanislav Galić i Dragomir Milošević na višegodišnje zatvorske kazne.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Slične vijesti

Najčitanije vesti

Najnovije