-5.8 C
Novi Pazar
05/02/2023
NaslovnicaPolitikaOdrživi razvoj – igra za bogate dok siromašni gladuju

Održivi razvoj – igra za bogate dok siromašni gladuju

IzvorStav

Ono što moramo shvatiti jeste da je vrijeme lagodnog života, jeftine hrane i energije prošlo, i nije tome ukraj stao rat u Ukrajini, to se ionako moralo desiti jer je bilo neodrživo, posebno iz aspekta ekologije.

Vrlo je teško praviti predviđanja, pogotovo u budućnosti, kaže danska poslovica. No, prilično je jasno da, ako ne ispunimo ciljeve održivog razvoja, ne da nećemo napredovati, otići ćemo u nepovrat i onda će Planeti biti super, ali bez nas.

Ono što moramo shvatiti jeste da je vrijeme lagodnog života, jeftine hrane i energije prošlo, i nije tome ukraj stao rat u Ukrajini, to se ionako moralo desiti jer je bilo neodrživo posebno iz aspekta ekologije. Održivi razvoj, koji je još “igra za bogate”, bio je centralna tema Ekonomskog foruma.

Kopredsjedavajući Međunarodnog centra “Nizami Ganjavi” iz Azerbejdžana i bivši potpredsjednik Svjetske banke Ismail Serageldin ističe da je održivi razvoj globalni izazov.

“Obično nemamo vremena da sjednemo i razmislimo o tome da prvi put u historiji imamo konsenzus svih država u pogledu milenijskih razvojnih ciljeva do 2015. godine, a onda je 2015. usvojen Pariški sporazum, u kojem su i ciljevi održivog razvoja. Svi su se usaglasili da je održivi razvoj put kojim se trebamo kretati narednih petnaest godina. Ciljevi održivog razvoja imaju 232 indikatora, to je jako teško svesti na male brojeve, ondje stalno imate informacije šta treba uraditi i kako da to uradite. Ali može se identificirati šest grupa ciljeva: obrazovanje, jednakost, zdravlje, demografija, dekarbonizacija energije i digitalna revolucija. Ideja je da se niko ne smije ostaviti po strani te da se osigura cikličnost ekonomije, kao i dekarbonizacija. Ako ogledamo dinamiku populacije, primijetit ćemo da je 2018. prva godina u povijesti kada je bilo više ljudi starijih od 65 godina nego mlađih od pet godina na planeti. Najsiromašniji kontinent Afrika nema iste probleme kao mi u razvijenim zemljama, u razvijenim zemljama problem je pretilost, a u Africi su glad i pothranjenost hronične bolesti. Ogroman je to problem s kojim ćemo se morati suočiti. Živimo u svijetu neviđene tehnološke revolucije. Revolucija interneta je sada dio svega – naših telefona, računara, TV-a i dovodi nas u doba konektivnosti, visoke komunikacijske povezanosti. Sve vam je danas na dlanu, doslovno, možete dobiti bilo kakvu vrstu informacije i to odmah. Ovaj brak između interneta i mobilnog telefona stvorio je novu generaciju hiperpovezanih. Poznata fotografija iz Holandije prikazuje nekoliko mladih kako sjede u muzeju i gledaju u svoje telefone, a iza njihovih leđa je glasovita Rembrandtova slika. Nadam se samo da tipkaju prijateljima i oduševljeno ih zovu da i oni dođu u muzej. Čini se da su svi konektovani 24/7, ali to ne znači da se razumijemo. Čini se da imamo još veći generacijski jaz nego što je bio slučaj sa mnom i mojim roditeljima. Ali to je nešto s čime moramo da se nosimo. Ova digitalizacija ima veliku ulogu u klimatskim promjenama, ili suprotstavljanju nečemu poput pandemije”, kaže Serageldin.

BUDUĆNOST GLOBALIZACIJE

On ističe da je posljednjih godina trgovina konzistentno rasla. “Općenito, ljudi misle da je ovo dobro i treba tako nastaviti – kada trgovina raste, mi ćemo biti veći prijatelji, partneri. Ali šta je budućnost globalizacije? Imali smo situaciju u različitim zemljama i razgovaralo se o raznim sporazumima. Međutim, biznisi nisu čekali i počelo se proizvoditi u Kini. Biznis svijet stvara realnost ne čekajući da se vlade dogovore. Imali smo zaista nagli pad zbog pandemije i rata, potpuno su prekinuti lanci nabavke i ljudi su počeli razmišljati koliko trebaju imati ofshore aktivnosti”, kaže on.

Kada govorimo o održivom razvoju, ciljevi broj jedan i dva jesu iskorijeniti glad i siromaštvo; to zaista jesu ciljevi i radi se na tome. No, u svakoj zemlji, od Švedske do Somalije, povećava se nejednakost. Prema GNI koeficijentu – gdje je 0 maksimalna jednakost – Japan i Švedska imaju koeficijent 20, što znači da imaju izraženu nejednakost u društvu.

“Globalni problemi zahtijevaju globalna rješenja i svi moramo dati svoj doprinos. I prije pandemije povećavao se broj pothranjenih u Africi, sada imamo i ukrajinski rat. Invazija Rusije na Ukrajinu uništila je konsenzus zasnovan na međusobno prihvatljivim pravilima. Ukrajina i Rusija najveći su proizvođači žitarica i đubriva, što utječe na cijenu hrane koja raste brže i od cijene energije. Moramo se sjetiti da imamo i druge ratove, UN je upravo prilagodio svoje procjene sa 65 na 100 milion ljudi koji su raseljeni i izbjegli. Sada rizici postaju sve veći. Imamo tehnološku revoluciju, vještačku inteligenciju, koja radi na tome da se otvore nove mogućnosti, 3.000 puta je ova revolucija jača od industrijske revolucije, stvara novi svijet i otvara nove mogućnosti. Izazovi su pred nama, a to će zahtijevati snagu, maštu, integritet, otvorenost i saradnju da stvorimo novi svijet za nove generacije”, zaključuje Serageldin.
Iako je sigurnost snabdijevanja hranom jedan od ciljeva održivog razvoja, to je cilj koji još nije ni blizu ostvarenja. Mnogo je gladnih u svijetu.

Ismahane Elouafi, glavna znanstvenica pri Organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija, ističe da je danas nesigurnost snabdijevanja hranom izražena.

“Agroprehrambeni sistem izuzetno je važan, a imamo priliku da ga redizajniramo kako bi koristio našoj djeci i unucima u budućnosti. Moramo se kretati naprijed inače ćemo se kretati unazad i, nažalost, ako to bude slučaj, imat ćemo veću glad i pothranjenost nego što je imamo danas. Naša je želja da svih 294 članice FAO imaju što bolju sigurnost snabdijevanja hranom i iskorijene glad i pothranjenost. Pokušavamo riješiti nejednakosti. U 2021. godini imali smo 821 milion ljudi bez dovoljno hrane i ta se brojka dramatično brzo povećava. Brine nas kakva će biti projekcija za 2022. godinu. Bojim se da će biti mnogo gore. Rizik gladi u Somaliji, Južnom Sudanu, Jemenu i Afganistanu vrlo je prisutan. S druge strane, postoje milioni djece koja pate zbog pretilosti. Pitanje zdrave ishrane također je problem. Kada to poredim sa šezdesetim godinama, tada smo uglavnom govorili o pothranjenosti, a sada 60 godina kasnije imamo pitanje zdrave dijete kao glavne komponente transformacije agroprehrambenog sistema. Tri milijarde ljudi ne mogu sebi priuštiti da plate zdravu ishranu jer ona postaje preskupa. Ukratko, povećanje intenziteta sukoba, klimatski šokovi, ekonomski šokovi i sve veće nejednakosti pokretači su gladi. Broj ljudi koji pate od pothranjenosti u zemljama u sukobu povećao se za 80 posto. Dakle, sam sukob kao takav je najveći faktor nedostatka hrane. Rat u Ukrajini utjecao je na izvoz, logistiku i globalnu raspoloživost hrane. Slika nije dobra i prijeti da umanji globalnu dostupnost hrane. Periodi dugačke krize i neizvjesnosti sada su sve duži, a povezani su s rastom cijena nafte, đubriva i prirodnog gasa. Sve ovo utječe na poljoprivrednike, posebno proizvođače malog kalibra. Scenarij je sljedeći: to može povećati akutnu pothranjenost za 18 miliona ljudi, a brojke se stalno mijenjaju. Šta možemo učiniti? Ova kriza s nabavkom hrane prilika je da izgradimo jedinstven plan akcije koji će osigurati da izgradimo kratkoročna i dugoročna rješenja. Sukobi i klimatske promjene i dalje će se dešavati i podrivati sigurnost snabdijevanja hranom. Ove rizike moramo razumjeti i smanjiti”, kaže Elouafi.

RAZOČARANA DJECA ŠEZDESETIH

Prema njenim riječima, moramo prilagođavati naše prehrambene agrosisteme da bismo bili otporniji na klimatske promjene; moramo promijeniti način poljoprivredne proizvodnje, pogotovo paziti na to šta proizvodimo; moramo jačati produktivnost u poljoprivredi i kontrolirati cijene; moramo omogućiti otvaranje radnih mjesta za one koji žive u siromaštvu u zemljama s malim prihodom, za njih moramo omogućiti da zarade za život pristupom tehnologiji i sistemima za podršku. Moramo smanjiti dužinu lanca nabavke, posebno u Africi. Ovaj kontinent sada uvozi 138 milijardi dolara hrane, ali potencijal povećanja prinosa u Africi od ogromne je važnosti. Sada Afrika proizvodi samo deset posto evropske proizvodnje zbog nedostatka mehanizacije, đubriva i sjemenskog materijala. Treba iskoristiti ovu priliku da povećamo produktivnost u Africi. Ali čak i kad im uspije proizvodnja, oni nemaju pristup tržištu, zato im je potrebna pomoć državnih institucija.

Jedan od učesnika Ekonomskog foruma BiH bio je Jeffrey Sachs, predsjednik Liderskog savjeta Svjetske mreže rješenja samoodrživog razvoja, kojeg je The New York Times nazvao najvažnijim svjetskim ekonomistom. Sachs je jednom prilikom rekao da su tri razloga zašto smo u dubokoj krizi: 1. novac preuzima politiku, 2. nema pravične distribucije, 3. vojsku

“Mi smo djeca šezdesetih i jako je tužno kada se osvrnemo i vidimo da se za pedeset godina nije mnogo toga promijenilo. Prije pedeset godina počelo se pričati o okruženju, klimatskim promjenama i rekli smo tada da imamo problem s načinom na koji ekonomija koristi resurse planete Zemlje. Nismo mnogo toga riješili. Imamo klimatske krize svugdje. Evo, ja sam trenutno u Italiji i tu je dramatična suša. U sjevernoj Italiji rijeke su presušile. A još smo i u ratu. Prvi korak ka održivom razvoju jeste okončanje rata. Nama ne treba samo mir, nama treba i saradnja, održivi razvoj u koji mora biti uključen i Zapadni Balkan kroz energetsku transformaciju, koja će biti dio regionalne strategije. Ta regionalna strategija ne može isključivati Rusiju. Crno more odličan je resurs za vjetroelektrane, a to se ne može iskoristiti bez Rusije. Zapadni Balkan treba imati strategiju zelenog razvoja inkorporiranu u evropsku strategiju. Dobre vijesti su novi program zemalja G7 od 600 milijardi dolara za finansiranje održive infrastrukture. Moj savjet vam je – brzo pripremite projekte”, rekao je Sachs obraćajuće se putem videolinka.

Koliko su veliki rizici koje donose klimatske promjene, najbolje je objasnio direktor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine Jasmin Mahmuzić, rekavši da banke već odavno u svojim procjenama uzimaju u obzir rizike povezane s klimatskim promjenama.

IzvorStav
spot_img
00:56:54

U fokusu #23

spot_img

FOTO DANA

FOTOGRAFIJA DANA