Bošnjačko nacionalno vijeće nije zadovoljno integracijom Bošnjaka u državne institucije Republike Srbije i posljednji slučaj kada ni jedan Bošnjak nije primljen u vatrogasno-spasilačke jedinice MUP-a Srbije pokazuje dikriminaciju prema Bošnjacima u Srbiji, istakla je u obraćanju medijima predsjednica predstavničkog tijela Bošnjaka u Srbiji, Jasmina Curić.
Srbijanski ministar unutrašnjih poslova u tehničkom mandatu Aleksandr Vulina je u vezi tog konkursa, navodeći kriterijume o psiho-fizičkim sposobnostima za prijem na obuku u vatrogasno-spasilačke jedinice, rekao da je ključna profesionalna selekcija, a ne nacionalna pripadnost.
Predstavnici BNV-a podsjećaju da godinama ukazuju na diskriminaciju Bošnjaka u svim sferama života, a posebno ukazuju na zapošljavanje u oblasti institucija sa javnim ovlaćenjima, naročito u vezi zapošljavanja Bošnjaka u policiji.
“To je nešto što vrlo često navodim kod predstavnika domaćih i međunarodnih institucija da je za Bošnjake neprihvatljivo da oni u sredinama u kojima su procentualno zastpljeni sa 80 ili 90 posto u policiji budu zastupljeni sa vrlo malim procentima. U nekim organizacionim jedinicama policije to nije više od 10 posto. Ono što sam ja posebno uzimala za primjer, u svim ovim godinama, je ta vatrogasna služba gdje imamo podatk do prošle dine da je od 44 zaposlena 40 Srba, a 4 Bošnjaka”, rekla je ona dodavši da je na ove činjenice ukazivano tokom susreta sa predstavnicima Vlade i državnih organa”, rekla je Curić.
Ustav, zakoni i propisi, kako je naglasila, jasno utvrđuju diskriminaciju nacionalnih manjina i njihovu ravnopravnost, ti propisi nisu ispoštovani, kao ni formalno zalaganje predstavnika države da se Bošnjaci i nacionalne zajednice integrišu u državne institucije.
“Nismo zadovoljni time, nisu ti napori državnih organa da se Bošnjaci integrišu nisu pokazali rezultat. Sama činjenica da u policiji radi obrnuto srazmjeran broj Bošnjaka u odnosu na nacionalnu strukturu Bošnjaka daje nam odgovor na to pitanje. Eto nam rezultata”, istakla je ona.
Prema njenim riječima ne postoji volja državnih organa Republike Srbije da ispoštuju Bošnjake da bi Bošnjaci izgradili povjerenje prema državnim organima i ne postoji volja da se Bošnjaci osjećaju kao ravnopravni građani ove zemlje.
Na konstataciju da se po prvi put desilo da ni jedan Bošnjak ne bude primljen u državnu službu predsjednica BNV-a je ukazala da su zatražili zvanične informacije kako bi znali koliko se Bošnjaka prijavilo i kako bi animirali te kandidate, sa njima razgovarali i borili se za njihova prava. Poručila je da će nakon dobijanja zvaničnih informacija uputiti pisma reakcije i preduzeti sve ustavne i zakonske mehanizme kako bi zaštitili prava Bošnjaka.
„Uzdamo se i nadamo se da će Evropska unija preduzeti neke mehanizme i neke mjere i da će konačno Srbija poštovati zakone koji regulišu i koji garantuju ostvarivanje prava nacionalnih manjina, ostvarivanje prava Bošnjaka. Stiče se zaključak da, kada su Bošnjaci u pitanju, organi Srbije ne poštuju zakon“, konstatirala je.
Predsjednica BNV-a je poručila da su držani organi, ukoliko je društvo demokratsko, u obavezi da pokažu volju da se pripadnici nacionalne zajednice osjećaju ravnopravnim i državu osjećaju kao svoju, donesu afirmativne mjere i Bošnjaci i druge nacionalne zajednice na taj način ohrabre.
Javnosti je predočeno i da Bošnjačko nacionalno vijeće ne može da dođe do konačnih podataka o nacionalnoj strukturi zaposlenih jer prema zakonu ne postoji obaveza izjašnjavanja o nacionalnoj pripadnosti, te je za to potrebna podrška medija i javnosti kako bi se Bošnjaci izjasnili ustanovama u kojima rade, ali i na tekućem popisu stanovništva.
