-10.2 C
Novi Pazar
09/02/2023
NaslovnicaDruštvoEšref Kovačević: Posljednji prepisivač Kur'ana

Ešref Kovačević: Posljednji prepisivač Kur’ana

Izvorbiserje

Kurʼan se počeo zapisivati još za života Muhammeda, a.s., a poznato je da je već krajem 7. stoljeća u Medini postajala četvrt prepisivača Kurʼana. Ljubav prema Božijoj riječi nije se zaustavila samo na pukom prepisivanju, već su muslimani težili što ljepše prepisati i ukrasiti listove Svete knjige.

S dolaskom islama u 15. stoljeću u Bosnu i Hercegovinu može se pratiti tradicija prepisivanja Kurʼana (mushafa). Nažalost, prvi prijepisi Kurʼana koje su načinili domaći ljudi nisu sačuvani. Ipak, iz kasnijih stoljeća sačuvan je veći broj mushafa bošnjačkih prepisivača koji su iza sebe ostavili na stotine prijepisa. Za primjer može poslužiti hafiz Ibrahim Šehović, jedan od najaktivnijih sarajevskih kaligrafa 18. stoljeća, koji je sam prepisao najmanje 66 Kurʼana. Nakon nekoliko stoljeća žive prepisivačke djelatnosti, početkom 20. stoljeća bilježi se pad broja kaligrafa, a samim tim i broj prepisanih mushafa. U trenutku kada se činilo da će prepisivanje Kurʼana iščeznuti, na kaligrafsku scenu Bosne i Hercegovine dolazi Ešref Kovačević, znameniti bošnjački historičar, istraživač i kaligraf.

Ešref Kovačević rođen je 1. septembra 1924. godine u selu Kovačevci, u blizini Glamoča. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu završava studij turskog i arapskog jezika, te studij historije. Radni vijek proveo je kao istraživač na Orijentalnom institutu u Sarajevu i kao predavač na Filozofskom fakultetu, Islamskom teološkom fakultetu i Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu.

Iako je najpoznatiji kao kaligraf, malo je onih koji poznaju obimnost njegovog kaligrafskog opusa. Dosadašnja istraživanja pokazuju da je on autor nekoliko stotina kaligrafskih kompozicija koje se nalaze u Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama i koje krase zidove privatnih kuća, naučnih i kulturnih institucija, listove državnih dokumenata, knjiga, rukopisa, uz sve to učestvovao je na rekonstrukciji i restauraciji nacionalnih spomenika. Šira javnost može se osvjedočiti u njegovu kaligrafsku virtuoznost ukoliko posjeti Carevu i Ferhat-pašinu džamiju u Sarajevu, ili pak Čaršijsku džamiju u Fojnici, gdje se danas nalaze njegovi radovi. Naročito treba apostrofirati da Kovačević nije djelovao isključivo samo u Bosni i Hercegovini, već na cijelom prostoru nekadašnje Jugoslavije.

Pored velikog broja kaligrafskih kompozicija, stotina učenika kojima je prenio znanje, najveći poduhvat Ešrefa Kovačevića je prijepis Kurʼana. Pored zahtjevnog posla prepisivanja mushafa, zanimljive su okolnosti pod kojima se odlučio na ovaj svojevrstan projekat. Naime, Kovačević je prepisivanje mushafa započeo tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu ʼ90-ih godina, a pored toga pratila ga je bolest koja je usporavala kaligrafski posao. Nakon višemjesečnog pregalaštva završio je prepisivanje Časne Božije knjige. Vođen željom da njegov mushaf dopre do velikog broja ljudi, Ešref Kovačević 1995. godine daje na uvid svoj prijepis mushafa u sjedište IRCICA-e (Research Centre for Islamic History, Art and Culture) u Istanbulu. Nakon što se rukovodstvo IRCICA-e uvjerilo u časne namjere Ešrefa Kovačevića i hvalevrijedan projekat, preuzelo je odgovornost štampanja. Nužno je skrenuti pažnju da Kovačević za svoj poduhvat nije tražio novčanu naknadu, nego jedino obećanje da izdanje njegova prijepisa neće biti prodavano, već poklanjano. Izdavač je ispunio obećanje.

Nakon uvida u Kovačevićev rukopis razvidno je da se ne oslanja na osmanski standardni mushaf (ajet ber kenar), odnosno shvatamo da “ovaj rukopis Kur’ani Kerima pruža nam ono što ne možemo naći ni u jednom drugom rukopisuˮ. U jedinstvenom pristupu Ešrefa Kovačevića otkriva se njegova tendencija da arapski tekst bude čitljiv, a ne estetiziran. On je u u harfove mushafa utkao iskustvo nekoliko stotina učenika koje je podučavao arapskim slovima, i kojima je arapsko pismo učinio pristupačnijim. Kovačević je sam navodio da je prijepis Kurʼana namijenio ljudima kojima arapski jezik nije maternji, “od Bosanca do Japancaˮ.

Zahvaljujući Kovačeviću, u Bosni i Hercegovini je islamska kaligrafija doživjela renesansu, čemu danas svjedoči nekoliko aktivnih kaligrafa koji kao zvijezdu vodilju i svog uzora vide upravo njega. On je prvi nakon nekoliko stoljeća oživio tradiciju prepisivanja mushafa, te postao posljednji prepisivač mushafa u Bosni i Hercegovini. Nadati se, ne i posljednji.

Ešref Kovačević preminuo je 2. marta 1996. godine. Njegov tabut je putem dugim skoro 3 km, od Bakija do Careve džamije, od Careve do Sarač-Ismailove džamije nošen na rukama. Ovozemaljsko počivalište našao je u haremu Sarač-Ismailove džamije u Sarajevu, gdje mu se danas nalazi mezar.

Tarih (tekst) na mezaru Ešref-ef. Kovačevića

Svaka osoba, svaka duša će okusiti smrt

Umrli, da mu Allah dž.š. oprosti,

To je Ešref ef. Kovačević,

Bio je od velike priznate uleme i veliki kaligraf,

Blago njemu,

Jer je on odgojio djecu na dobrom putu,

Blago njemu,

Jer je naučio na stotine muslimana i muslimanki

Učenju Kurʼana,

Blago njemu,

Prepisivaču velikog Kurʼana,

Da Allah dž.š. ga smjesti u rajske vrtove,

I još više da mu Allah podari.

Izvorbiserje
spot_img
00:56:54

U fokusu #23

spot_img

FOTO DANA

FOTOGRAFIJA DANA