Rukovodstvo Bošnjačko nacionalno vijeće danas je u Priboj održalo sastanak sa predsjednikom opštine Lazar Rvović i predsjednikom Skupštine opštine Boris Mrdović, na kojem je razgovarano o unapređenju saradnje i položaju Bošnjaka.
Poseban fokus bio je na pitanju uvođenja bosanskog jezika u službenu upotrebu, što je ocijenjeno kao jedno od ključnih pitanja za ostvarivanje kolektivnih prava Bošnjaka. Tokom sastanka potvrđeno je da se sva važna nacionalna pitanja razmatraju u koordinaciji sa Vijećem kao najvišim predstavničkim tijelom Bošnjaka u Srbiji.
Predstavnici opštine informisali su da je formirana komisija koja radi na izmjenama Statuta i drugih normativnih akata, čime se stvaraju uslovi za uvođenje bosanskog jezika u službenu upotrebu.
Predsjednik Vijeća poručio je da za ovaj proces postoje jasni ustavni i zakonski temelji, te naglasio da se ne radi o političkoj odluci već o obavezi institucija.
Prema podacima popisa iz 2022. godine, Bošnjaci u Priboju čine više od 15 posto stanovništva, čime su ispunjeni zakonski uslovi za službenu upotrebu bosanskog jezika. Iz Vijeća je poručeno da će nastaviti pratiti realizaciju ovog pitanja i insistirati na punoj primjeni zakona. U praksi, to podrazumijeva uvođenje dvojezičnih dokumenata, natpisa i službene komunikacije, što je već implementirano u pojedinim lokalnim samoupravama u Srbiji.
Istog dana, Predsjedništvo Vijeća održalo je redovnu sjednicu u Priboju, na kojoj su razmatrane planirane aktivnosti za naredni period, kao i izazovi sa kojima se suočavaju Bošnjaci u Limskoj dolini. Posebno je razmatrano pitanje službene upotrebe bosanskog jezika i pisma, zbog čega je prije sjednice Predsjedničkog savjeta organizovan sastanak sa lokalnim rukovodstvom.
Na sjednici je usvojen i program obilježavanja Dan bošnjačke nacionalne zastave, dok je naredna, 15. sjednica Vijeća zakazana za 8. maj 2026. godine.
Vijeće je zauzelo jedinstven stav i o pitanjima zaštite životne sredine, izražavajući protivljenje zagađivanju i ugrožavanju zdravlja stanovništva u Sandžak. U tom kontekstu, jasno je istaknuto protivljenje istraživanjima i eventualnom otvaranju rudnika na Rogozna, uz poruku da ekonomski razvoj ne smije biti na štetu zdravlja građana.