Amela Skenderović mlada je političarka rođena 1995. godine u Luksemburgu. Dobro je pozicionirana u vladajućoj Demokratskoj partiji (DP), članica je Izvršnog odbora ove stranke i predsjednica Mladih demokrata za grad Esch-sur-Alzette. Poslije dobrih rezultata, koje je ostvarila na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima u Luksemburgu, kandidirana je na izborima za Evropski parlament koji će se održati od 6. do 9. juna 2024. godine. U razgovoru za “Stav” govori o svojoj političkoj karijeri, bošnjačkim korijenima, izazovima koji stoje pred Evropom i drugim temama.
Stav: Kako bliže da upoznamo naše čitatelje o tome ko je Amela Skenderović?
Skenderović: Rođena sam u Luksemburgu. Moji roditelji su iz Crne Gore. Bili su primorani napustiti zemlju zbog etničkih tenzija. Tokom odrastanja suočavali smo se s finansijskim teškoćama, ali su moji roditelji imali izuzetnu radnu etiku i naglašavali su važnost akademskog uspjeha i kulturne integracije učenjem jezika. Gledajući koliko su se borili, moj otac kao vozač kamiona, a majka domaćica, motivisala sam se da postignem dobre rezultate u školi. Studirala sam u Velikoj Britaniji, gdje sam stekla titule bachelor i master. Boravila sam u toj zemlji tokom turbulentnog vremena, obilježenog glasanjem o Brexitu. To je nedvojbeno potaklo moju političku angažiranost. Za vrijeme pandemije morala sam se vratiti u Luksemburg, gdje sam započela karijeru kao nastavnica engleskog jezika. To je posao koji duboko volim i kojem sam posvećena.
Stav: Šta Vas je privuklo politici, posebice Demokratskoj partiji?
Skenderović: Iskustvo Brexita i uviđanje kako dezinformacije i opća politička nezainteresiranost mogu dovesti populaciju do katastrofalnih odluka za njihovu zemlju potaknuli su me da postanem politički aktivnija. Na početku me privukla Demokratska partija zbog svog liberalnog i proevropskog stava. Demokratska partija zalaže se za osnaživanje građana da preuzmu inicijativu, za poticanje inovacija, istovremeno osiguravajući da svaki građanin, bez obzira na svoje porijeklo, može živjeti u slobodi i stabilnosti. To su vrijednosti s kojima se ja mogu potpuno identificirati.
Stav: Kako ste došli do liste Demokratske partije na izborima za Evropski parlament? Šta vas je preporučilo? Jesu li to dobri rezultati koje ste imali na nacionalnim izborima?
Skenderović: Mislim da su moji izvanredni rezultati kako na lokalnim, tako i na nacionalnim izborima, dokazali da postoji veliki potencijal u mladim političarima Demokratske partije. Osim toga, aktivno sam sudjelovala u stranci kao član izvršnog odbora i u frakciji Mladih Demokratske partije. Uistinu, to su mlade demokrate koje su, nakon što su vidjeli moj uspjeh i prepoznali moj potencijal, predložili moje ime Charles Goerensu, dugogodišnjem evropskom parlamentarcu i osobi koja je zadužena za izbore za Evropski parlament na nivou stranke.
Stav: Na proteklim parlamentarnim izborima bio je znatan broj kandidata bošnjačkog porijekla. Bilo ih je na svim listama. Kako to tumačite?
Skenderović: Nije tajna da je naša zajednica izuzetno dobro integrisana u luksemburško društvo. S obzirom na veliki broj Bošnjaka u Luksemburgu, samo je bilo pitanje vremena kada će se pojaviti prvi politički kandidati. I zaista, nekoliko Bošnjaka je izabrano u gradskim vijećima, a jedan od njih, Amel Ćosić, čak je postao član gradskog vijeća i zamjenik gradonačelnika u gradu Wiltzu. Posebno sam bila zadovoljna vidjeti toliko mnogo žena među kandidatima. Mislim da su ljudi osjetili potrebu da budu predstavljeni u parlamentu koji je sve raznolikiji, stoga smo preuzeli stvari u svoje ruke i uključili se.
Stav: Za bošnjačku zajednicu u Luksemburgu može se reći da je brzorastuća. Kako tumačite tu zajednicu u okviru multietničkog Luksemburga i koliko ste vezani za svoje bošnjačke korijene?
Skenderović: Kao što sam spomenula, izuzetno smo dobro integrisani, ali nastavljamo njegovati veze s našim matičnim zemljama. Te veze održavaju se kroz različite klubove i udruženja, organiziranjem kulturnih događaja, pa čak i čuvanjem naše domaće kuhinje. Osobno se snažno identificiram sa svojim bošnjačkim korijenima, ali ne poričem da imam složeni identitet. Ja sam i Luksemburžanka i Bošnjakinja.
Stav: Šta je ključna tema na ovim izborima za Evropski parlament? Koliko je zapravo Evropa u krizi?
Skenderović: S obzirom na trenutnu geopolitičku klimu, obrana i sigurnost su definitivno ključne teme. Evropa treba biti sposobna da se brani. Nadalje, kao socijalno liberalna stranka, ističemo i borbu protiv nejednakosti, na primjer, rješavanjem problema inflacije. Ipak, tema koja već godinama dominira i još se mora uzimati u obzir jesu klimatske promjene. S ratom na evropskom tlu, visokim životnim troškovima i jačanjem desničarskog populizma u Evropi, Evropska unija nalazi se u periodu podjela. Nažalost, sljedeći saziv Evropskog parlamenta bit će više naklonjen desnom političkom spektru, stoga je naša glavna odgovornost ponovno istaknuti važna postignuća Evropske unije koja često bivaju zanemarena usred populističkog i euroskeptičkog govora.
Stav: Koliko Evropi prijeti opasnost od jačanja ekstremne desnice?
Skenderović: Širom Evrope ljudi sve više glasaju za desničarske političare koji vješto instrumentaliziraju strahove ljudi. Posebno je šokantno vidjeti koliko su ove stranke popularne među mladim glasačima. Na primjer, u Holandiji su mladi doprinijeli uspjehu Geert Wildersa, političara koji otvoreno propagira islamofobiju. Postojanje desničarskog Evropskog parlamenta može pojačati društvene podjele, povećati rizik od ekstremizma i potencijalno dovesti do ograničenja ljudskih prava. Također, može oslabiti jedinstvo Evropske unije stavljajući u fokus i kao prioritet nacionalne agende iznad kolektivne saradnje. To je nešto što me izuzetno brine.
Stav: Koliko ste upućeni u politička dešavanja na Balkanu? Kako posmatrate situaciju u Crnoj Gori, koja je imala jako turbulentan politički period iz kojeg očigledno još nije izašla?
Skenderović: Kao osoba s bošnjačkim korijenima, nastojim biti informirana o dešavanjima na Balkanu. Smatram da nema smisla kriviti prethodne vlade za njihove nedostatke. Umjesto toga, trebali bismo težiti obećavajućoj budućnosti za Crnu Goru. Kao liberalna političarka, izuzetno sam zadovoljna što zemljom upravljaju mladi liberali predsjednik i premijer, koje sam imala čast sresti tokom njihovih službenih posjeta Luksemburgu. Kao Demokratska partija uvažavamo napore koje nova vlada ulaže u podizanje životnog standarda u zemlji Također su uloženi napori u jačanje vladavine prava, poboljšanje infrastrukture i poticanje lokalne ekonomije. Evropska unija bi, stoga, trebala prepoznati napore Crne Gore da se približi ispunjenju kopenhagenskih kriterija i potvrditi te napore, na primjer, surađujući s njima na intenzivniji način. Inače bismo mogli riskirati da ih izgubimo u korist drugih polova interesa, poput Rusije.
Stav: Bosna i Hercegovina se konstantno nalazi pod udarom secesionističkih politika, prije svega iz RS-a, odnosno od Milorada Dodika! Često građani Bosne i Hercegovine stječu utisak da su prepušteni sebi i da Evropa i njene institucije posmatraju sa strane to što se u dešava u Bosni i Hercegovini.
Skenderović: Stabilnost u Bosni, i u balkanskoj regiji općenito, izuzetno je važna za Evropsku uniju. Balkanske zemlje smatraju se važnim geopolitičkim partnerima, što je također razlog zašto su nekoliko balkanskih zemalja dobile status kandidata. Izuzetno je zabrinjavajuće vidjeti kako Dodik djeluje, posebno imajući u vidu nedavnu bosansku prošlost. Prošle su godine zastupnici Evropskog parlamenta snažno osudili Dodika zbog njegovih secesionističkih politika i nepoštovanja ustavnog poretka, te su glasali za sankcije. To pokazuje da Evropski parlament pažljivo prati što se događa u Bosni.
Stav: Sigurno imate i neku poruku za bošnjačku zajednicu u Luksemburgu pred glasanje za Evropski parlament?
Skenderović: Želim da znaju da sam ponosna na ono što smo postigli i što nastavljamo postizati, bez obzira na rezultate ovih izbora. Njihov uspjeh je moj uspjeh. Zahvaljujući podršci svoje zajednice, kao prva žena bošnjačkog porijekla na čelu kandidacijske liste, želim nastaviti služiti kao dobar uzor svom narodu i uzvratiti na poštovanje i povjerenje koje su mi ukazali.
