Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV) danas je, donošenjem zaključaka na posebnoj sjednici, pozvalo parlament Srbije da usvoji Rezoluciju o genocidu o Srebrenici i traži od Vlade Republike Srbije da pokrene proceduru o usvajanju zakona kojim bi se zabranilo i sankcionisalo negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Na sjednici sa jednom tačkom dnevnog reda „Sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici“, održanoj povodom obilježavanju 28. godišnjice od genocida nad Bošnjacima Srebrenice, jednoglasno su usvojeni zaključci u kojam se navodi:
„Bošnjačko nacionalno vijeće poziva Narodnu skupštinu Republike Srbije da usvoji Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, kako je to utvrđeno u pravosnažnim presudama relevantnih međunarodnih sudova. Bošnjačko nacionalno vijeće traži od Vlade Republike Srbije da pokrene proceduru o usvajanju zakona koji bi zabranio i sankcionisao negiranje genocida nad bošnjačkim narodom u Srebrenici, zabranio i sankcionisao veličanje i javno promoviranje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca“, piše u usvojenom dokumentu.
BNV također traži da se u Republici Srbiji 11. jul proglasi za Dan sjećanja na genocid u Srebrenici i da se na adekvatan način obilježava.
„Bošnjačko nacionalno vijeće, kao krovna institucija Bošnjaka u Republici Srbiji, smatra da je izuzetno važno da narodi na Balkanu, na temeljima pravde, grade zajedničku budućnost, a sve u cilju mira i stabilnosti“, poručeno je u usvojenom aktu.
Predsjednica BNV-a Misala Pramenković je u obraćanju podsjetila da je u više presuda pred međunarodnim sudovima potvrđeno da je u julu 1995. godine izvršen genocid, kao namjerno, plansko i sistematsko uništenje jednoga naroda na jednom prostoru, „u srcu Evrope, na pragu 21. stoljeća pred očima cijelog svijeta u momentu kada je Srebrenica predstavljala zaštićenu zonu UN-a“.
Istakla je da su se na 28. godišnjici obilježavanja genocida, na društvenim mrežama, stadionima i medijima čuli izrazi negiranja, relativizacije i slavljenja genocida, te navela primjer da je na medijskom javnom servisu Srbije RTS-u, u informativnoj emisiji, genocid okarakterisan kao „ srebreničko dešavanja u julu 1995. godine“.
„Ovakav način gdje se istina ignorira i činjenice negiraju je nedopustiv i predstavlja uvredu za sve žrtve genocida, za njihove porodice, ali i za sve Bošnjake, posebno za Bošnjake u Republici Srbiji jer su na ovaj način prekršen svi novinarski i etički kodeksi. Genocid u Srebrenici predstavlja kontinuitet stradanja Bošnjaka i kroz povijest, pored Srebrenice, Foče, Prijedora, Višegrada, Banjaluke mi se moramo sjećati svirepih zločina koji imaju opseg genocida u Sjenici, Plavu i Gusinju, Užicu, Šahovićima, Starčeviću, pa sve do Sjeverina, Štrbaca, Kukurovića…Genocid u Srebrenici je test svijesti i savjesti svakog pojedinca i svake zajednice ponaosob.
Ukazujući da je kultura sjećanja na genocid prepreka kako se ne bi ponovio predsjednica BNV-a Misala Pramenković je poručila da su Bošnjaci u Sandžaku i Republici Srbiji jedan narod sa Bošnjacima u Bosni i Hercegovini, a sa Bošnjacima diljem svijeta činimo jedinstven nacionalni korpus.
„Pored brojnih stradanja, zločina i genocida Bošnjaci imaju snage i volje da sa drugim narodima Balkana grade bolju budućnost utemeljenju na pravdi, žele da u miru odgajaju buduće generacije i da, umjesto mržnje i netrpeljivosti, žele da promoviraju suživot i afirmaciju različitosti“, kazala je.
Tokom sjednice BNV-a vijećnici su izrazili stav da su Bošnjaci po pitanju genocida u Srebrenice jedinstveni i da će gajiti kulturu sjećanja na genocid.
„Sve presude o genocidu su već postale pravosnažne, to je nepobitna činjenica i mi se trudimo da srpski narod podigne sa sebe taj teret kolektivne, a skinuće teret kolektivne odgovornosti tek kad Srbija usvoji rezoluciju o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici. Da javno prizna ono što, svakako, među sobom govore, jer dobro znaju šta se desilo. Nagovaramo ih, ne zbog toga što to nama Bošnjacima treba, ili što o bilo kome treba, jer čitav civilizirani svijet je to konstatovao, sudovi su to utvrdili, već da to učine zbog sebe, pravde i svoje budućnosti. Zbog budućnosti svoje zajednice, svoje djece, svoje zemlje, naše zemlje i mjesta u civiliziranom svijetu“, poručio je predsjednik IO BNV-a Fuad Baćićanin.
„Mi Bošnjaci Sandžaka želimo da se istina čuje, želimo da se Bošnjaci okupe oko još jednog vitalnog interesa i da u ovom genocidu pronađu odgovornost, izvor i motiv za dalje organiziranje naše nacije i iznalaženje mehanizama kako se nikada ne bi ponovio ovakav zločin. Želimo da genocid u Srebrenici bude u aktivnom pamćenju Bošnjaka i tačka osvješćenja iz stogodišnjeg sna. Želimo da bude opomena svim ljudima. Srebrenica ima jako puno dimenzija i predstavlja neiscrpan izvor za istraživanje u budućnosti“, poručio je potpredsjednik BNV-a Edin Numanović.
„Najveća poruka nama Bošnjacima da, iz ove teme, genocida u Srebrenici koji je paradigma stradanja Bošnjaka na ovim prostorima, izvlačimo osnovu za naše zajedničko djelovanje u budućnosti, za naše susrete, naše usaglašavanja i za naše jedinstvo“, rekao je vijećnik Fahrudin Đekić.
Predloženo je da BNV Ženama u crnom i ultramaratoncu Bobanu Pantoviću, iz mjesta Mojstir (Tutin) koji je učesnik maratona Vukovar-Potočari, i svima onima koji su decidno, a ne samo deklarativno, izrazili stav da se u Srebrenici desio genocid, oda posebno priznanje.
Na sjednici su pored vijećnika prisustvovali gradonačelnik Novog pazara i predsjednici opština i lokalnih parlamenata i članovi odbora BNV-a.
BNV je odlukom od 2005. godine, 11. jul proglasilo za Dan sjećanja.
