Dokle je državu dovela neodgovorna politika tehničkog premijera Dritana Abazovića, najbolje pokazuje činjenica da je Crna Gora na dnevnom redu EU sa Avganistanom u kojem je obrazovanje zabranjeno za žene, Venecuelom, koja je godinama u dubokoj humanitranoj krizi, Iranom koji je poznat po represivnom sistemu, ali i Etiopiji u kojoj godinama traju oružani sukobi
Crna Gora, koja je donedavno bila predvodnik integracionog procesa, promoter regionalne saradnje i prva sljedeća članica EU, sada je krizno žarište o kojem se raspravlja na današnjem sastanku Savjeta za spoljne poslove u Briselu, kojim predsjedava visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj. Dokle je državu dovela neodgovorna politika tehničkog premijera Dritana Abazovića i parlamentarne većine, najbolje pokazuje činjenica da će pored situacije u našoj državi Savjet raspravljati o krizi u Jermeniji, Palestini, Avganistanu, zemljama Sahela (Burkina Faso, Čad, Mali, Mauritanija i Niger), Venecueli, kao i Ukrajini i Iranu. Sve su to zemlje koje su u dobokoj zoni nestablnosti, a pojedine su već u oružanom sukobu. Crna Gora je na dnevnom redu EU sa Avganistanom u kojem je obrazovanje zabranjeno za žene, Venecuelom, koja je godinama u dubokoj humanitranoj krizi, Iranom koji je poznat po represivnom sistemu za svoje građane, ali i Etiopiji u kojoj traju oružani sukobi. Treba napomenuti da je Crna Gora jedina evropska zemlja, mimo ratom zahvaćene Ukrajine, o kojoj će raspravljati ministri vanjskih poslova EU.
Totalna blokada
Podsjećamo, ministri Tanja Fajon i Aleksandar Šalenberg boravili su, u ime Borelja, krajem prošle godine u Crnoj Gori i vjerovatno, po prvi put, uputili direktna upozorenja crnogorskim vlastima – ukoliko se ne izaberu sudije Ustavnog suda, Crnoj Gori prijeti blokada pregovora sa EU. Iste poruke ponovila je i Fajon, koja je prošle sedmice ponovo boravila u Podgorici. O potencijalnom prekidu pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, ukoliko ne bude deblokiran Ustavni sud, premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je na pres konferenciji rekao – „da nije informisan“.
“Nijesam čuo da mi imamo negativne vijesti. Čini se da neke strukture u Crnoj Gori žele da vide zemlju u što goroj situaciji. To niko nikad nije pomenuo”, naveo je Abazović.
Od septembra prošle godine blokiran je Ustavni sud Crne Gore jer od sedam sudija ima samo troje, zbog čega ne može da odlučuje o ustavnim žalbama niti mogu da se okončaju izborni procesi bez odluka tog suda. Vlada Crne Gore od avgusta prošle godine funkcioniše bez povjerenja parlamenta.
Evropska unija, Sjedinjene Države i ostali zapadni partneri već mjesecima apeluju na političke subjekte u Crnoj Gori da se dogovore o deblokadi institucija, prije svega Ustavnog suda kako bi se organizovali prijevremeni izbori.
Teme sastanka
Prije početka diskusije u Savjetu, ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba će obavijestiti ministre spoljnih poslova EU o situaciji na terenu, trenutnim prioritetima Ukrajine i Mirovnom planu od 10 tačaka. Ministri će zatim razgovarati o najnovijim dešavanjima i dobiće najnovije informacije o segmentima rada EU: vojnoj podršci u okviru Evropskog mirovnog fonda, odgovornosti za ruske zločine i globalnom dosegu, restriktivnim mjerama, sigurnosti hrane i energije.
“EU nepokolebljivo podržava nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, dok Ukrajina ostvaruje svoje legitimno pravo da se odbrani od ruske vojne agresije i da povrati punu kontrolu nad svojom teritorijom unutar svojih međunarodno priznatih granica. EU čvrsto stoji uz Ukrajinu i nastaviće da pruža snažnu političku, vojnu, ekonomsku, finansijsku i humanitarnu podršku Ukrajini koliko god bude potrebno”, piše u dokumentu Savjeta u koji je Pobjeda imala uvid.
Ministri spoljnih poslova EU će takođe razgovarati sa premijerom Palestine o situaciji na terenu, izgledima za bliskoistočni mirovni proces, uključujući i nedavna politička dešavanja, i palestinske nacionalne izbore. Očekuje se da će ministri takođe iskazati riješenost EU da podrži priobalne države Zapadne Afrike.
“Savjet će razmatrati situaciju u Iranu. Diskusija će se fokusirati na domaću situaciju, koju obilježava stalna represija, pogubljenja demonstranata i kontinuirano nepoštovanje ljudskih prava. Očekuje se da će Savjet usvojiti dalje sankcije protiv pojedinaca i entiteta u vezi sa kršenjem ljudskih prava. Visoki predstavnik će se zatim dotaknuti krize između Jermenije i Azerbejdžana, te uspostavljanja nove civilne misije zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike u Jermeniji. Što se tiče Avganistana, ministri će se osvrnuti na najnovija saopštenja koja zabranjuju ženama da pohađaju univerzitete i suspenduju žene koje rade za nevladine organizacije. Visoki predstavnik će obavijestiti Vijeće o najnovijim političkim dešavanjima u Venecueli, posebno o odluci Narodne skupštine da raspusti privremenu vladu koju vodi Huan Guaido i o nastavku pregovora prošlog novembra u Meksiku. Savjet će razgovarati o podršci sprovođenju sporazuma o prekidu neprijateljstava potpisanog u novembru 2022. za okončanje sukoba u sjevernoj Etiopiji”, piše u dokumentu Savjeta.
