Globalna online zajednica u 2025. godini porasla je na oko šest milijardi korisnika, pokazuje najnoviji izvještaj Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), koji prenosi Anadolu. Više od 240 miliona ljudi prvi put se povezalo na internet samo ove godine, potvrđujući nastavak rasta digitalne povezanosti širom svijeta.
Uprkos sve većem broju korisnika, agencija Ujedinjenih naroda upozorava da ozbiljne razlike u pristupu, kvalitetu usluga i nivou digitalnih kompetencija i dalje onemogućavaju veliki dio čovječanstva da iskoristi puni potencijal savremenih tehnologija.
Prema procjenama ITU-a, oko 2,2 milijarde ljudi ostaje potpuno bez pristupa internetu, pri čemu je najveći dio te populacije u državama s niskim i srednjim prihodima. Izvještaj naglašava hitnu potrebu za snažnijim ulaganjima u digitalnu infrastrukturu, pristupačnije usluge i razvoj naprednijih vještina, posebno u periodu ubrzane primjene tehnologija poput umjetne inteligencije.
“U svijetu u kojem digitalne tehnologije postaju ključne u svakodnevnom životu, svi bi trebali imati mogućnost da se povežu i koriste internet”, kazala je generalna sekretarka ITU-a Doreen Bogdan-Martin. Navela je da današnja digitalna podjela sve manje znači samo pitanje pristupa, a sve više i razlike u brzini, pouzdanosti, cijeni i vještinama.
U izvještaju se ističu i povećane razlike u kvaliteti pristupa internetu, uzrokovane neujednačenim širenjem naprednih mobilnih mreža. ITU je prvi put objavio procjenu ukupnog broja 5G pretplata, koji je dostigao tri milijarde, što je oko trećine svih mobilnih širokopojasnih paketa.
Iako je prognoza da će 5G mreže uskoro pokrivati više od polovine svjetske populacije, razlike među državama ostaju velike: dok u zemljama visokog dohotka pokrivenost iznosi oko 84 posto, u državama s niskim prihodima tek je oko četiri posto stanovništva u dometu ovih mreža.
Sličan jaz vidljiv je i u količini korištenih podataka – prosječan korisnik u ekonomski razvijenim državama troši gotovo osam puta više mobilnih podataka od korisnika u najsiromašnijim zemljama.
Izvještaj ukazuje i na to da pristupačnost i digitalne vještine i dalje predstavljaju ozbiljne barijere. Iako je cijena osnovnih mobilnih internet paketa u padu, pristup internetu i dalje prelazi finansijske mogućnosti stanovništva u više od 60 posto zemalja s niskim i srednjim prihodima.
Većina korisnika interneta posjeduje samo osnovne digitalne vještine, dok se naprednije sposobnosti – poput kreiranja sadržaja, online sigurnosti i rješavanja tehničkih problema – razvijaju znatno sporijim tempom.
Cosmas Luckyson Zavazava, direktor ITU-ovog Biroa za razvoj telekomunikacija, naglasio je važnost kvalitetnih podataka za izradu efikasnih politika digitalnog razvoja.
Kako je istaknuo, za univerzalnu povezanost potrebni su dugoročni i precizno usmjereni napori u izgradnji infrastrukture, jačanju vještina i razvoju pouzdanih sistema za prikupljanje podataka.
Izvještaj je pokazao da digitalna uključenost ostaje snažno povezana s ekonomskim statusom, spolom i mjestom stanovanja. U zemljama visokog dohotka internet koristi 94 posto populacije, dok u državama s niskim prihodima online pristup ima tek 23 posto stanovništva.
Muškarci su i dalje zastupljeniji među internet korisnicima – online je 77 posto muškaraca naspram 71 posto žena. Jasna razlika postoji i između urbanih i ruralnih sredina: dok je u gradovima povezanost oko 85 posto, u ruralnim zajednicama svega 58 posto stanovnika ima pristup internetu.
Najpovezanija grupa i dalje su mladi – internet koristi 82 posto osoba u dobi između 15 i 24 godine, što je znatno više u odnosu na prosjek ostatka stanovništva, koji iznosi 72 posto.
