Treće prozno djelo Emira Suljagića, Geografija nestanka, promovirano je sinoć u Tešnju. Nakon Sarajeva, Brčkog i Travnika, razgovor o kratkoj i potresnoj knjizi, koja je u godinu dana doživjela i drugo izdanje, organiziran je i u Tešnju, u saradnji zeničke izdavačke kuće Vrijeme i tešanjskog Centra za kulturu i obrazovanje.
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić kazao je u Tešnju da je ova knjiga nastala, između ostalog, i da on svom djetetu može ispričati i objasniti šta se desilo njemu i njegovoj porodici u genocidu. Objasnio je da presude i obrazovni sistem mogu uraditi jedan dio posla u pamćenju prošlosti i genocida, ali da književnost i kultura imaju moć prenošenja emocija, slika i iskustava.
Pripovjedački vješto i lirski nabijeno, Suljagić u trećem književnom djelu pokazuje duboke i dugoročne posljedice genocida na ljude, porodice, zajednice – u prostoru i vremenu, istaknuto je na promociji.
Nakon Razglednice iz groba, romansiranog autobiografskog svjedočanstva o srebreničkom vremenu prije genocida nad Bošnjacima u Podrinju i novele Samouk kojom autor čitaoce upućuje u jedan naročit ugao preživljavanja genocida i života nakon njega, trećom knjigom iz svog književnog opusa, odnosno Geografijom nestanka, povratkom, življenjem, prisjećanjem, čišćenjem i novim kultiviranjem rodnog sela, kuće i okućnice, Suljagić nastoji nanovo osvojiti prostor koji je zločinom oduzet te pronaći svoje mjesto u njemu: dati nova značenja fragmentima razorene prošlosti.
Iz izdavačke kuće „Vrijeme“, koja je ranije objavila i Suljagićevu knjigu „Srebrenica MCMXCV“ najavili su da će uskoro knjigu promovirati u Tuzli i obližnjim gradovima.
