Muslimani širom svijeta obilježavaju jedan od najznačajnijih dana u muslimanskoj godini – Jevmu-ašure. Jevmu-ašure obilježava se 10. muharrema po Hidžri, ove godine u ponedjeljak 8. avgusta. Vjernici će dan provjesti u ibadetu i slijeđenju Poslanikovog sunneta, a ujedno i napraviti tradicionalno jelo ašure.
Tradicija spremanja ašure počinje još u vrijeme Nuha a.s. Nuh a.s. je, nakon što se sa vjernicima iskrcao na planinu Džudijj na Jevmul-ašure, „u znak Uzvišenom, na taj dan postio, a i drugima je naredio da poste. Njima je na lađi, inače, bilo ponestalo hrane, pa su pojedinci među njima prikupili ono što im je ostalo: neko pregršt pšenice, neko leće, neko leblebije… dok nisu sakupili sedam vrsta, pa ih je Nuh, a.s. na tlu, nakon što se potop povukao, skuhao, te su tim jelom iftarili i svi odreda se zaštitili.
To je bilo prvo jelo koje je kuhano na zemlji nakon potopa. Ljudi su to prihvatili za običaj, za koji slijedi izuzetna nagrada ako se primjenju je zato da bi se nahranili siromašni i gladni”, stoji u komentaru Kur’ana (“Ruhul-bejan”) šejha Ismaila Hakki El-Bursevia. Sa tim jelom su se svi iftarili i zaštitili, a sa obzirom na to da je to bilo prvo jelo nakon potopa, kada su svi spašeni, nazvali su ga „selamet jelo“. Prema predaji, još od tog vremena nosi naziv ašura.
Spremanje ašure je ostala tradicija, a potrebno je iskoristiti neparan broj od 7 do 77 različitih namirnica. Allahov Poslanik s.a.w.s., je rekao: “Post na dan ašure briše grijehe u protekloj godini”, prenosi Muslim.
Praksa Allahovog Poslanika bila je da posti dan prije i dan poslije, zajedno sa desetim danom muharrema, odnosno da posti 9, 10. i 11. dan muharrema.
Bošnjačka usmena književnost spominje ašure sa 44 do 70 vrsta voća, povrća i žitarica. Ako ih se ne može više sabrati, onda mora biti najmanje sedam sastojaka ašure. Neki pisci smatraju da je broj sedam vezan za iscrpljene rezerve hrane koje je Nuh-pejgamber našao u svojim zalihama kada je njegova lađa konačno pristala na Džudijj. Vjerovatno je odatle među Bošnjacima u nekim krajevima Bosne bio običaj da se berićeta radi uoči muslimanske Nove godine nabavlja i kupuje sedam osnovnih životnih namirnica, kao što su brašno od raznih žitarica, so, masnoća, riža, krompir, šećer, suho voće ili druge namirnice, zavisno od prirode poljoprivrednih kultura koje su se u datom kraju uzgajale
Najbitniji događaji za islamski svijet desili su se upravo na dan Jevmul-ašure, što ga čini dodatno posebnim. Neki od njih su:
– Stvaranje meleka i stvaranje Džebraila a.s.
– Stvaranje nebeskog svoda (zvijezda i planeta), stvaranje planina i mora i prvo spuštanje kiše na zemlju.
– Stvaranje Adema a.s., njegov ulazak u džennet, i primanje njegove teobe poslije
– Uzdizanje Idrisa a.s. na nebesa
– Pristajanje Nuhove lađe na obalu
– Rađanje Ibrahima a.s. i njegovo spašavanje od Nemrudove vatre
– Odcijepljenje dijela mora u kojem je bio Musa a.s. i njegov narod, i potapanje Faraona i njegovih vojnika.
– Ozdravljenje Ejuba a.s.
– Izlazak Junusa a.s. iz stomaka ribe
– Primanje hz. Davudove teobe
– Davanje carstva Sulejmanu a.s.
– Izlazak Jusufa a.s. iz bunara.
– Jakubovo otvaranje očiju i ponovno viđenje
– Uzdizanje hz. Isaa na nebeski svod
– Ubistvo hz. Husejna
