Predstavnici udruženja Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije i Računovodstvene komore Srbije održaće sutra konferenciju za novinare ispred Ministarstva finansija sa zahtjevom da se odloži primjena Zakona o fiskalizaciji i Zakona o elektronskom fakturisanju.
Odlaganje primjene Zakona o fiskalizaciji, kako su predložili, trajalo bi do unapređenja podzakonskih akata, a Zakona o elektronskom fakturisanju do 1. januara 2023. godine.
Zastupnica udruženja Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije Milena Amon rekla je za Betu da privrednici imaju teškoće u poslovanju zbog tehničkih problema u primjeni Zakona o fiskalizaciji.
Kako je istakla, poreski inspektori to ne uvažavaju i kažnjavaju privrednike zatvaranjem firmi zbog toga što evidentiraju promet preko starih, a ne novih kasa, iako imaju problem u njihovom funkcionisanju, a pojedini ih čak nisu ni dobili iako su se na vreme prijavili.
“Ministarstvo finansija ‘štancuje’ u hodu nova podzakonska akta da bi ispravilo greške Zakona o fiskalizaciji, ali njih još ima”, rekla je Amon.
Dodala je da je u praksi pravi haos zbog uvođenja novih kasa i neusaglašenošću sa praksom.
Predsjednica Računovodstvene komore Srbije Snežana Mitrović rekla je da poreski obveznici imaju veliki problem u poslovanju jer nije povezana elektronska baza Sistema elektronskih faktura sa Sistemom ulaznih (fiskalnih) računa Poreske uprave.
“Sistem elektronskih faktura se ne nalazi u Poreskoj upravi, a morao bi, kao i da te dve baze budu povezane”, rekla je Mitrović.
Dodala je da od 1. maja ove godine javni sektor izdaje i prima elektronske fature, a obveznici poreza na dodatu vrijednost (PDV) će biti dužni da ih primaju i izdaju od 1. januara 2023. godine.
“Sada se od trgovaca na malo koji prodaju robu javnom sektoru i izdaju fiskalne račune koji su evidentirani kod Poreske uprave traži da izdaju elektronsku fakturu javom sektoru što nije u skladu sa Zakonom o elektronskom fakturisanju”, rekla je Mitrović.
Navela je da ugostiteljima i pekarima greškom nisu razdvojena sredstva naplate za izvršeni promet, pa se gotovina, kartice, čekovi i instant plaćanje registruje kao gotovina, što stvara pravnu nesigurnost u vođenju knjiga.
To, kako je rekla, stvara ogromne probleme u vođenju poslovnih knjiga, jer se u eri digitalizacije za dnevni izvještaj o prometu mora digitronom sabirati šta je kojim sredstvom naplaćeno.
Računovodstvena komora će, prema njenim rečima, na konferenciji iznijeti stručne prijedloge kako da se prevaziđu te poteškoće i otklone sistemske greške, a time i unaprijedi pravna sigurnost u poslovanju.
