Stranka demokratske akcije (SDA) Sandžaka pozdravila je danas odluku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da uputi javno izvinjenje porodicama stradalih u zločinu deportacije Bošnjaka u Herceg Novom 1992. godine koje je policija Crne Gore uhapsila i nakon toga predala u ruke Vojske Republike Srpske, nakon čega im je izgubljen svaki trag.
„Javno izvinjenje državnog vrha Crne Gore za počinjeni zločin deportacije i usvajanje Rezolucije o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici predstavlja dobar primjer kako se uspostavlja pomirenje među narodima što je preduslov za trajan mir na Zapadnom Balkanu“, ističu iz ove stranke .
Na ovaj način, smatraju u SDA Sandžaka, nova politička elita u Crnoj Gori iskazuje jasno opredjeljenje u suočavanju sa prošlošću i osudi zločina koje je počinio neko u ime Crne Gore.
„SDA Sandžaka poziva državne ograne Srbije da slijede ovaj pozitivan primjer i na taj način vrate bošnjačkom narodu povjerenje u državne organe“, zaključuju u saopštenju.
Predsjednik Republike Crne Gore Jakov Milatović juče je razgovarao sa predstavnicima nevladinih organizacija koje se bave pitanjima ratnih zločina u Crnoj Gori i Alenom Bajrovićem, sinom Osmana Bajrovića stradalog u zločinu deportacije.
Kako su saopštili iz kabineta predsjednika Crne Gore, Milatović je naglasio jasan otklon od ratnih politika tadašnje vlasti čije posljedice, kazao je, i danas opterećuju crnogorsko društvo.
”Alene, u ime Crne Gore želim da se izvinim tebi i tvojoj porodici za zločin u kome je stradao tvoj otac ali i brojne druge nevine žrtve. Mi kao društvo se moramo suočavati sa istinom, posebno onda kada je ona mračna i nadam se da se više nikada ništa slično neće dogoditi“, kazao je predsjednik Crne Gore u razgovoru sa Bajrovićem koji mu je ispričao svoju životnu priču i borbu porodice da dođe do istine o njegovom ocu, sopšteno je.
Crnogorska policija je u maju i junu 1992. godine uhapsila najmanje 66 civila, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u Bosni i Hercegovini i u svojstvu talaca ih predala vojsci bosanskih Srba da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika. Većina izručenih odmah su ubijeni, ostali su ubijeni u logorima, a nekolicina je preživjela mučenje i na kraju su razmijenjeni. Još uvijek se za posmrtnim ostacima nekih žrtva deportovanih iz Herceg Novog traga. Među uhapšenima, više od 60 civila su bili bošnjačke nacionalnosti, dok je nekoliko osoba bilo srpske nacionalnosti.
