Narodni poslanik SDA Sandžaka u Skupštini Srbije Ahmedin Škrijelj izjavio je tokom rasprave o setu novih izbornih zakona da poslanici SDA Sandžaka neće podržati predložena zakonska rješenja, ocijenivši da ona ne doprinose vraćanju povjerenja građana u izborni proces, već dodatno produbljuju političku i pravnu krizu u zemlji.
Škrijelj je poručio da slobodni i demokratski izbori predstavljaju osnov legitimiteta vlasti u svakom demokratskom društvu, navodeći da su upravo fer izborni uslovi ključni za normalizaciju stanja u Republici Srbiji.
Govoreći o procesu pripreme zakona, kazao je da nije postojao inkluzivan politički dijalog niti široki društveni konsenzus.
„Sveobuhvatna reforma izbornog zakonodavstva kroz inkluzivan proces bila je prva preporuka ODIHR-a od koje vlast bježi“, rekao je Škrijelj.
On je ukazao i na potrebu otvaranja pitanja izbornog sistema, uključujući mogućnost formiranja više izbornih jedinica, kako bi bila osigurana adekvatna regionalna i manjinska zastupljenost.
„Kada govorimo o tome zašto Sandžak ne bi bio jedna od izbornih jedinica iz koje bi se biralo barem 20 narodnih poslanika, Srba i Bošnjaka, koji bi zastupali specifične regionalne interese građana te regije“, naveo je Škrijelj.
Posebno je kritikovao činjenicu da, kako tvrdi, predstavnici nacionalnih manjina nisu učestvovali u kreiranju normi koje se odnose na manjinske izborne liste.
„Umjesto inkluzivnog procesa imamo princip nametanja“, rekao je on.
Škrijelj je upozorio i na brojne probleme tokom izbora u Novom Pazaru, tvrdeći da su zabilježeni pritisci na birače i članove biračkih odbora, kao i incidenti na biračkim mjestima.
„Sve ovo što sam naveo dešava se na biračkim mjestima u Novom Pazaru“, izjavio je.
Kao dio rješenja predložio je uvođenje video nadzora na biračkim mjestima, prisustvo predstavnika tužilaštva i RIK-a na pojedinim biračkim lokacijama, kao i elektronsku identifikaciju birača.
Govoreći o pitanju manjinskih izbornih lista, Škrijelj je ocijenio da trenutna rješenja ostavljaju prostor za zloupotrebe i pravnu nesigurnost. Dodao je da bi jedini legalan mehanizam za sprečavanje zloupotrebe statusa manjinskih lista bio poseban birački spisak nacionalnih manjina.
Na kraju obraćanja pozvao je i vlast i opoziciju da ne usvoje predložene zakone.
„Pozivam predlagača, a i poslanike, i većine i opozicije da ne izglasamo ove zakone. Oni nisu dobri“, poručio je Škrijelj.
Podsjetimo, pitanje reforme izbornog zakonodavstva u Srbiji već duže vrijeme je jedna od ključnih tema političkog dijaloga između vlasti, opozicije i međunarodnih organizacija, posebno nakon preporuka ODIHR-a poslije prethodnih izbora. Predstavnici opozicije i pojedinih manjinskih stranaka ranije su više puta upozoravali na potrebu transparentnijeg i inkluzivnijeg izbornog procesa.
„Sveobuhvatna reforma izbornog zakonodavstva kroz inkluzivan proces bila je prva preporuka ODIHR-a od koje vlast bježi“, rekao je Škrijelj.