Mogućnost primirja u Gazi postaje sve manje vjerovatna, a nad Bliskim istokom nadvija prijetnja većeg sukoba. Izrael po svemu sudeći tajno radi na tome da uvuče glavne regionalne sile u trenutnu krizu u Gazi, što bi moglo eskalirati u širi sukob širom regije.
Izrael je pojačao napore da palestinsko pitanje pretvori u okidač za širi globalni rat. Događaji proteklih nekoliko mjeseci sugerišu da Izrael namjerno stvara uslove za punu ratnu eskalaciju na Bliskom istoku.
Incident na okupiranoj Golanskoj visoravni, koja je rezultirala smrću najmanje 12 mladića Druza i ranjavanjem mnogih drugih, kao i ubistvo Ismaila Haniyeha, šefa političkog biroa Hamasa, u “zračnom napadu” na njegovu rezidenciju u Teheranu, postavili su pozornicu za širi regionalni sukob. Haniyeh je boravio u Teheranu kako bi prisustvovao ceremoniji inauguracije iranskog predsjednika Massouda Pezeskhiana.
Dana 24. jula, raketni napad na grad Majdal Shams u okupiranoj Golanskoj visoravni poslužio je kao izgovor Tel Avivu za napad na Liban. Oni su udarili na Bejrut, tvrdeći da je to osveta za raketni napad Hezbollaha na civile u Majdalu—a tvrdnju koju je Hezbollah oštro negirao, ističući da su njihovi napadi tradicionalno usmjereni na vojne ciljeve. Uprkos tome, Izrael je nastavio tvrdnje da je Hezbollah ispalio rakete iz Libana.
Prema otkriću libanskih medija katastrofalni neuspjeh u presretanju raketa mogao bi biti posljedica brojnih tehničkih problema s Iron Dome sistemom. Mogući kvarovi uključuju motor, neispravan senzor za uništenje, manjkav radar za navođenje i neispravan radar, pri čemu je najopasniji kvar u senzorima za uništenje, što onemogućava operaterima da neutraliziraju zalutale rakete.
Zapadni mediji su nakon napada istakli brojne kontradikcije u tvrdnji izraelskog načelnika generalštaba, generala Herzi Halevija, da je Hezbollah koristio iransku raketu Falaq u napadu na Golasnku visoravan. Izrael je objavio slike fragmenata raketa sa slovima koja navodno odgovaraju Falaq raketama. Međutim, zapadni novinari su izvjestili da njihovi novinari nisu našli nikakve ostatke oružja na mjestu kada su ga posjetili u ponedjeljak.
Hezbollah nema nikakav interes da cilja Druze zajednicu u Golanu, budući da se Druzi tamo identificiraju kao Sirijci, koji su saveznici Hezbollaha. Napad na njih mogao bi oštetiti ugled Hezbollaha, posebno među Druzima u Libanu, u trenutku kada grupa nastoji održati regionalnu podršku.
Lideri na meti
Nakon ubistva Haniyeha u Teheranu, što je u suprotnosti s međunarodnim pravom, Izrael je također ubio visokog vojnog komandanta Hezbollaha, Fouada Shokora, na periferiji Bejruta. Zračni napadi, koji su duboko prodrli u teritoriju Libana, pogodili su Shokora u južnom predgrađu Bejruta u utorak navečer. Shokor je bio blizak saveznik Sayyeda Hassana Nasrallaha, a Izrael nije oklijevao da zanemari međunarodne norme.
Osim toga, izraelska vojska je tvrdila da je zračni napad u Khan Younisu 13. jula ubio Mohammeda Deifa, visokog vojnog lidera Hamasa. Međutim, Hamas je to negirao i nije zvanično potvrdio smrt.
Mohammed Deif, poznat i kao Mohammed Diab Ibrahim al-Masri, komandant je brigada Izzedine al-Qassam, vojnog krila Hamasa, i prominentna figura palestinskog otpora od kada je preuzeo tu ulogu 2002. godine.
Snage otpora obećavaju osvetu
Vođe otpora obećale su da krv ovih lidera neće biti prolivena uzalud, obavezujući se na osvetu. Iranski vrhovni vođa, Sayyed Ali Khamenei, izjavio je da je primarna dužnost Iranaca da osvete smrt Ismaila Haniyeha, tvrdeći da je izraelska okupacija sebi donijela najstrožu kaznu. On je izjavio da je osveta za Haniyehovo ubistvo odgovornost Irana, jer je ubijen na iranskoj zemlji, čime je Iranu postalo obavezno da pruži oštar odgovor.
U Bejrutu, generalni sekretar Hezbollaha, Sayyed Hassan Nasrallah, obratio se ožalošćenima putem video linka tokom sahrane Fouada Shokora
“Ušli smo u novu fazu, različitu od svega dosada. Da li stvarno vjeruju da se Hajj Ismail Haniyeh može ubiti u Iranu bez posljedica iz Irana?”
Izraelcima koji su slavili ubistva, poručio je: “Sada se smijte, ali uskoro ćete plakati”.
S druge strane, Sjedinjene Američke Države su poručile da će podržati Izrael u slučaju napada, dok istovremeno zagovara pregovaračko rješenje kako bi se spriječio punopravni rat na Bliskom istoku.
Američki državni sekretar Antony Blinken je u više navrata naglasio je da sve strane na Bliskom istoku moraju izbjegavati akcije koje bi mogle eskalirati situaciju i dodatno destabilizirati regiju. Insistirao je na primirju između Izraela i Hamasa u Gazi, smatrajući to jedinim načinom da se okonča trenutni ciklus nasilja i patnje.
Moguć širi sukob
S obzirom na nedavne događaje u Teheranu, Libanu, Khan Younisu i okupiranoj Golanskoj visoravni, svjetski mediji predviđaju širi rat u regiji. Atentat na Ismaila Haniyeha na iranskom tlu posebno ima alarmantne implikacije.
Američki mediji su objavili da je iranski vođa, ajatolah Ali Khamenei, naredio osvetnički napad na “Izrael” kao odgovor na ubistvo najvišeg zvaničnika Hamasa u Teheranu. Direktiva je navodno izdata tokom hitnog sastanka iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, kako su izvijestila tri neimenovana iranska zvaničnika.
Institut za proučavanje rata (ISW), think tank sa sjedištem u Washingtonu, D.C., predvidio je u svojoj posljednjoj studiji da Iran planira svoj sljedeći potez kako bi uspostavio odvraćanje s “Izraelom”, istovremeno izbjegavajući punopravni rat.
Studija opisuje vrlo opasnu, ali vjerovatniju situaciju u kojoj Iran i njegovi saveznici koordiniraju veliki napad koristeći bespilotne letjelice i rakete, izvlačeći pouke iz odgovora Irana u aprilu 2024. godine. U ovom scenariju, iranski lideri mogli bi povećati broj projektila usmjerenih na “Izrael” lansiranjem iz Irana ili susjednih zemalja istovremeno.
Hezbollah, Ansar Allah i grupe otpora u Iraku mogli bi pokrenuti koordinirane napade kako bi dodatno opteretili izraelsku zračnu odbranu. Presretanje bespilotnih letjelica i raketa lansiranih iz Iraka i Libana bilo bi teže nego onih iz Irana i Jemena zbog kraćih udaljenosti i vremena leta do Izraela. Američke i izraelske vojske imale bi znatno manje vremena za presretanje tih projektila.
Hezbollahovi dronovi mogli bi doći do Haife za oko 15 minuta i do Tel Aviva za oko 40 minuta kada lete direktno, iako se očekuje da će koristiti duže, zaobilazne rute. Iran bi mogao iskoristiti ovo kratko vrijeme leta koncentriranjem veće vatrene moći na jedan cilj u Izraelu umjesto da je dijeli između dva cilja.
