-4.1 C
Novi Pazar
06/02/2023
NaslovnicaPolitikaAutonomija Sandžaka zaštitni mehanizam za opstanak Bošnjaka

Autonomija Sandžaka zaštitni mehanizam za opstanak Bošnjaka

Nije problem bio samo u ukidanju ZAVNOS-a niti u ukidanju političkog tijela Sandžaka. Problem je bio što Bošnjaci nisu imali svoje ime sve dok je bilo Jugoslavije, Bosna je proglašena zajednicom naroda od kojih nekih nije bilo sve do kraja osmanskog perioda i Bošnjaci se moraju osloboditi koncepta promišljanja iz Drugog svjetskog rata „da ono što zamo da ne valja da priznajemo da valja“, poručeno je na promociji Zbornika radova ZAVNOS – historijske okolnosti autonomije Sandžaka, koja je povodom 28. septembra, Dana Bošnjaka organizirana u Bošnjačkom nacionalnom vijeću.

Radovi sa okruglog stola „Zavnos historijske okolnosti autonomije“, iz 2021. godine na kojem je predsavljeno jeadanest radova iz historije ZAVNOS-a i Sandžaka, sa analizama o stvaranju takozvane „ratne autonomije Sandžaka“, kao oblika narodne vlasti su skupjeni u ovaj Zbornik. O razlozima zašto treba pisati i govoriti na ovu temu učesnici okruglog stola bili su eminentni univerzitetski profesori i istraživači ove teme iz Sandžaka i Bosne i Hercegovine.

Skupu  su prisustvovali zvaničnici Vijeća kao i javne ličnosti i građani.

Modertor okruglog stola bio je politikolog iz Sjenice Muhedin Fijuljanin, a o ZAVNOS-u su svoje radove i istraživanja predstavili Prof. Dr. Enver Halilović i Prof. Dr. Izet Šabotić sa Univerziteta u Tuzli, Mr. Ahmedin Škrijelj iz Novog Pazara i Mr. Admir Lisica iz Sarajeva.

U radu „ZAVNO Sandžaka (20.11.1943-29.3.1945.), Od nade do razočarenja! – Historijske kontarverze -78 godina poslije“, profesora Šabotića se govori o prilikama u kojima se našao Sandžak za vrijeme Drugog svjetskog rata, te uslovima u kojima je održano prvo zasjedanje ZAVNOS-a i obrazovana autonomija Sandžaka. Kako je ocjenio Fijuljanin, u radu profesora Šabotića je predočen značaj ZAVNOS-a na ukupne prilike u Sandžaku tokom njegovog postojanja, kao najvažnijeg predstavničkog i političkog tijela.

„Prof. Šabotić ističe da vojne i političke strukture KPJ-u i NOP-a nisu imale sluha i razumjevanja te su smatrale da Sandžak nema ekonomske, političke historijske i kulturološke preduslove kako bi bio jedan od federalnih jedinica ili autonomnih oblasti u strukturi nove države. Stoga su vojne i političke strukture od samog osnivanja radile na ukidanju autonomije Sandžaka. U tom pogledu posebno su se isticale vojne i političke strukture Srbije i Crne Gore, kao i Predsjednišvo AVNOJ-a koje je krajem 1944. godine pokrenulo aktivnosti vezane za ukidanje autonomije Sandžaka“, kazao je Fijuljanin orvarajući okrugli sto.

O dalekosežnim posljedicama ukidanja te autonomije profesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli, historičar Izet Šabotić, naglašavajući da sve prošlosti radi pouke treba da naučimo, podvlači da „najveći broj posljedica koje se nama Bošnjacima Sandžaka i na Balkanu dešavaju jesu zapravo zbog toga što nisu dovoljno naučili lekcije iz prošlosti“.

„Otvorili smo neka pitanja i teze koja nisu baš otvarana u historijografiji i ovdje u Sandžaku ukupno u srbjanskoj i bosanskohercegovačkoj. Posljedice reflksija tih događaja i danas se osjećaju na ovom prostoru, posebno su te posljedice vezane za ZAVNOS, za njegovo egzistiranje i ukidanje. Ključno je što su postojale muslimansko-bošnjačke vojne formacije koje su do 1945. godine odigrale glavnu ulogu, o tome se jako malo u historiji pričalo i pisalo. Druga bitna stvar je razvoju NOP-a na ovom području, Sandžaka, to je bila podsticajna snaga. Te 1943. kada se dešavaju prelomne stvari sve se više razmišljalo o formiranju nove države i prelomni trenutak jeste prelazak velikog broja Bošnjaka u jedinice NOB-a i na ovom prostoru. Dva dana nakon formiranja ZAVNOS-a, odlukama AVNOJ-a počinju intencije, Bošnjaci su eliminisani kao narod, nema ih, a Sandžak kao jedna od federalnih jedinica buduće Jugoslavije. To radi politički vrh, na čelu je Moše Pijade, ali i drugi kreiraju tu politiku. Jedna od nedovršenih priča je i uloga političkog vrha ZAVNOS-a. Predsjednik i sekretar su bili protiv  ukidanja, ali kad se ZAVNOS ukinuo nismo čuli riječ predsjednika i sekretara. Nisu bili na drugom zasjedanju, dali su da neko drugi stavi tačku na ZAVNOS“, predočio je profesor Šabotić, konstatirajući da je tačku na ZAVNOS stavio jedan Bošnjak, Murat ef. Šećeragić, sa jednim vrlo ružnim govorom na kraju tog zasjedanja, što sve upućuje da je bila jedna farsa iz razloga što je predsjednk ZAVNOS-a Sreten Vukosavljević mogao i trebao doći i reći da je protiv ukidanja ZAVNOS-a.

„Ako je bio za očuvaje ZAVNOS-a, a protiv takve odluke, kako se to desilo da on u prvoj vladi Demokrtaske federativne Jugoslavije bude jedan od ministara, a kao jedan ugledni profesor nije mogao biti neupućen šta se to iza zavjese desilo i šta se pripremalo Sandžaku. Te teme smo otvorili i plasirali ih u ovom zboriku“, konstatirao je Šabotić.

„Zašto međunarodni činjenici tako ponizno gledaju na nas? Zašto to Sandžaka nema u svim relacijama, razgovorima, dogovorima? I to možemo tražiti u odluci ukidanja ZAVNOS-a. Sandžak, u ovakvim okolnostima danas, je možda, prostor za potkusirivanje nečijih interesa, a ne, nikako, faktor gdje će se u nekom uređenju koje se nazire odrediti izvjesnija sudbina Sandžaka od one kakvu je imao od Drugog svjetskog rata do danas“, zaključio je.

Analitičar iz Sarajeva koji se u svojim radovia i javnim nastupma posebno bavi bošnjačkom dijasporom podvlači da je kroz svoj rad „Bosna i Hercegovina od ZAVNOBiH-a do Daytona“, hronološki pokušao tematizirati državno-pravni status Bosne i Hercegovine i da je sagledavanje historije Bošnjaka i Bosne i Hercegovine uzajamno povezana i sa historijom Sandžaka, o čemu postoje i historijski podaci.

„U komunističkom periodu Bosna i Hercegovina i Sandžak nisu bili povezani kao što su danas. Historija jeste zajednička, međutim tadašnja konstalacija političkih odnosa je spriječila da Bošnjaci koji su, kako to Alija Izetbegović kaže, ostali na onoj strani Drine, da budu zajedno i u svim nedaćama jedinstveni. Ipak, devedestih, kada počinje demokratizacija na ovim prostorima, na sceni imamo zbližavanje Bošnaka Bosne i Sandžaka. Bošnjaci Bosne i Hercegovine vode računa, kada god imaju priliku, o Bpšnjacima Sandžaka. Primjera je puno. Tokom Dejtonskog mirovnog sporazuma Alija Izetbegović je u jednom od razgovora tematizirao pitanje Sandžaka, devedesetih godina u inostranim medijima u fokus stavlja pitanje Sandžaka i poziva se na tu zajedničku historiju. Ne smijemo zaboraviti da su Bosna i Sandžak do 1878. godine bili u je jednoj državi, nakon toga nastaje nova realnost za Bošanjake sa obe strane Drine. Međutim, to nas ne sprječava da danas slobodno govorimo o našoj historiji i onome što nas zbližava“, ukazao je Lisica.

Rad Ahmedina Škrijelja se bavi sudskim procesima koji su vođeni protiv Bošnjaka u Novom Pazaru i Bijelom Polju, sudski procesi okarakterisani u svijetu i kod nas kao montirani i obrađuje pitanja i događaje koji su povezani za ova dva sudska procesa.

Škrijelj je podsjetio da su politički procesi protiv Bošnjaka u Sandžaku počeli nakon održanog referenduma za autonomijom Sandžaka, 30. oktobra 1991. godine, kada je u Bijelom Polju pokrenuta istraga protiv onih koji su organizovali referendum, karakterišići to kao akt antidržavnog i antiustavnog djelovanja.

„Na inicijativu tadašnjeg predsjendika Republike Bosne i Hercegovine, Alije Izetbegovića vlasti u Crnoj Gori su odustale od sudskog postupka, iako je 15 uhapšenih (Harun Hadžić iz Rožaja, Rifat Vesković, Rasim Šahman i ostali aktivisti SDA iz Rožja i Bijelog Bolja) sedam dana bilo u pritvoru. Tad se vidjelo, koje mjere, koju represiju, kakav će biti odgovor na ono što su Bošnjaci politički izrodili 29. jula 1990. godine i 11. maja 1991. godine formirajući Bošnjačko nacionalno vijeće Sandžaka. Onda imamo dvije policijske akcije. Jedna je nazvana ‘Maj 93’ kada je ovdje u Novom Pazaru, Tutinu i Sjenici uhapšeno 25 ljudi i ‘Lım’ kada je uhapšen 21 član SDA Sandžaka, pod istim optužbama, da su navodno oružanim putem pripremali da od SR Jugoslavije odvoje dio teritorije i stvore samostalnu državu Sandžak. Koliko su te optužbe bile apsurdne govori da je Vrhovni sud Srbije 1996. godine, našao da presuda nije zasnovana na zakonu i postupak vratio na ponovno odlučivanje i da jedna od optužbi nije dokazana. Cilj je bio da se predstavnici Bošnjaka proglase za militarističke koji hoće nasiljem da ostvare političke ciljeve“, rekao je Škrijelj naglasivši da je sandžačko pitanje nakon toga internacionalizovano, a da sama tema, zbig načina istrag, mučenja i samog procesa,  zahtjeva analizu sa sociološkog, pravnog i politikološkog aspekta, jer nije u pitanju obični sudski proces.

– Prof. Dr. Enver Halilović: Tito je ukinio ZAVNOS

Predavač političke filozofije profesor emeritus Enver Halilović sa Univerziteta u Tuzli ističe da bez političke ravnopravnosti i jednakosti svih naroda, Bošnjaka, Srba, Hrvata, u Bosni, Srbiji i Hravtskoj, po principu reciprociteta nije moguće kvalitetno rješenje ni jednog nacionalnog pitanja u bilo kojoj od njih pojedinačno, niti može biti osnova dobrosusjedskih odnosa i prijateljstva. To znači da su svi Srbi u Hravtskoj, Srbi i Hrvati u Bosni i Srbiji, Bošnjaci u Srbiji i Hrvatskoj postaju konstituentni narodi svih ovih država na demokrtaskim i građanskim principima, te svi iz historijskih i političkih razloga, svi oni na to imaju pravo.

Naglašava da nisu samo Srbi i Hrvati autohtoni i domicijalni narodi u Bosni već su to i Bošnjaci u Srbiji, kao  što su Srbi u Hrvatskoj te konstatira da je „historijski neodrživo očuvanje različitih političkih standarda istih etničkih zajednica u njihovim državama gdje žive vijekovima“.

„Nepravedno je historijski i politički da jedna etnička i nacionalna prava imaju narodi susjednih država u Bosni, a druga manje ili neznatna ima narod Bosne, Bošnjaci koji žive u Srbiji, u Sandžaku ili srpski narod koji živi u Hrvatskoj“, naveo je profesor Halilović u svom radu „Srpski i hrvatski etnocentrizam, doktrinarni okviri negacije Bošnjaka i suvereniteta Bosne i Hercegovine“, predočio je u uvodu njegovog obraćanja moderator Muhedin Fijuljanin.

Profesor Halilović je, govoreći o ZAVNOS-u, jedan je od rijetkih koji decidno kaže da ga je ukino Josip Broz Tito i da on ne zaslužuje nikakvu političku pozitivno vrijednosnu ocjenu, te da se Bošnjačko nacionalno vijeće bori za ono što je ZAVNOS ugasio. Historijske događaje, kaže, posmatra sa aspekta njhovog smisla i vrijednosti, šta je prethodilo i nastalo iz nekog događaja, krajnjeg rezultata.

„ZAVNOS je ukinuo sam sebe i time lišio Bošnjake političkih, pa i velikog broja građanskih prava. Cjelina je istina, kad se proces završi i posmatra u cijelom toku, od nastanka do kraja, onda se vidi šta je. ZAVNOS nisu ukinuli ni (muftija) Šćeragić ni profesor Vukosavljević, nego ga je ukinuo Tito. Šta je moglo da se uradi u tadašnjem vremenu dok je Tito bio živ, a da nije odlučio. Sve je drugo bilo praktično farsa, provođenje procesa, administrativna procedura koja je trebala da se provede“, rekao je Halilović dodajući da nije samo problem Tito i titoizma kao političkoj doktrini, samom ukidanju ZAVNOS-a, faktičkom ukidanju Sandžaka, već da Bošnjaci nisu imali svoje ime do kraja Titovog života.

Prema njegovim riječima Bosna i Hercegovina je proglašena zajedncom naroda, nekih koji su tu došli i nije ih bilo kroz cijelu historiju, do kraja osmanskog perioda, a neki su, uglavnom u Bosnu i Hercegovinu došli nakon osmanskog perioda.

„Moramo da se oslobodimo koncepta promišljanja iz Drugog svjetskog rata, te šeme i sadržaja koji je u našim glavama uglavljen da ono što znamo da ne valja da priznajemo da valja. To je najozbilnije suzbijanje svijesti ljudi. Sa ovog aspekta ne možemo reći da je bošnjačko pitanje riješeno. Bošnjačko nacionalno pitanje u cjelini nije riješeno sve dotle dok se ne napravi, ne stvori i ne riješi pitanje Bosne i Hercegovine, odnosno dok se ne riješi pitanje Bošnjaka Sandžaka“, zključio je on.

Pročitani su i zaključci sa prošlogodšnjeg okruglog stola o ZAVNOS-a u kojima se, između ostalih, navodi da je Sandžak historijska regija koja ima svoje historijsko utemeljenje, te da se pozivaju svi narodi u Sandžaku na jedinstven pristup rješavanja pitanja statusa reije Sandžak.

spot_img
00:56:54

U fokusu #23

spot_img

FOTO DANA

FOTOGRAFIJA DANA