Srbija nije ostvarila ključni napredak u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i slobode medija, što i dalje predstavlja glavnu prepreku za nastavak procesa pristupanja Evropskoj uniji, navodi se u najnovijem dokumentu Evropske komisije kojim se ocjenjuje stanje u pregovaračkim poglavljima 23 i 24.
Prema dokumentu u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, Evropska unija izražava ozbiljnu zabrinutost zbog pojačanog političkog pritiska na pravosuđe, izostanka rezultata u procesuiranju korupcije na visokom nivou, sve učestalijih napada na novinare te pogoršanja izbornog ambijenta.
U izvještaju se navodi da su protekli period obilježili studentski protesti i zahtjevi za većom odgovornošću institucija, dok su istovremeno zabilježeni nasilni incidenti, pritisci na organizacije civilnog društva i medije, kao i ograničen napredak u sprovođenju reformi koje su ključne za evropski put Srbije.
Evropska komisija posebno ukazuje na stanje u pravosuđu, ocjenjujući da je politički pritisak na sudove i tužilaštva značajno povećan. U dokumentu se navodi da su pojedini državni zvaničnici i narodni poslanici nastavili sa neprimjerenim javnim komentarima o tekućim istragama i sudskim postupcima, uključujući kritike sudskih odluka i prijetnje smjenama sudija i tužilaca.
Posebnu zabrinutost izazvali su pravosudni zakoni usvojeni početkom ove godine, za koje Evropska komisija smatra da su doneseni bez dovoljno transparentnih konsultacija. Eksperti upozoravaju da pojedina zakonska rješenja negativno utiču na rad Tužilaštva za organizovani kriminal i slabe njegovu autonomiju u vođenju istraga.
Kada je riječ o borbi protiv korupcije, Komisija konstatuje da nije ostvaren napredak u više slučajeva korupcije velikih razmjera. Među njima se navodi i istraga o mogućoj korupciji nakon pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, koja još nije okončana. Istovremeno, Tužilaštvo za organizovani kriminal ukazalo je na probleme u saradnji sa policijom i nedovoljno dostavljanje potrebne dokumentacije.
Pritisci na pravosuđe, korupcija i stanje medijskih sloboda u fokusu Brisela
U izvještaju se također upozorava na visok rizik od korupcije u oblasti javnih nabavki, navodeći da se brojni infrastrukturni projekti realizuju kroz posebne zakone i međudržavne sporazume koji zaobilaze standardne procedure javnih nabavki. Evropska komisija ocjenjuje da takva praksa nije u skladu sa pravnim tekovinama Evropske unije.
Značajan dio dokumenta posvećen je stanju medijskih sloboda. Komisija navodi da je povećan broj napada i pritisaka na novinare, uključujući fizičke napade, prijetnje i slučajeve onemogućavanja medijskih radnika da izvještavaju sa protesta. Posebno se ističe da su novinarke izložene prijetnjama i uznemiravanju, naročito na internetu.
„Ponavljani verbalni napadi visokih zvaničnika na novinare nastavljeni su i imaju zastrašujući efekat na slobodu izražavanja“, navodi se u dokumentu Evropske komisije.
Komisija je ukazala i na činjenicu da još nisu imenovani članovi Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM), zbog čega audiovizuelno tržište ostaje bez punog regulatornog nadzora. Također je izražena zabrinutost zbog djelovanja medija povezanih sa stranim informacionim uticajima, uključujući emitovanje programa ruskog RT Balkana putem mreže Telekoma Srbija.
U oblasti procesuiranja ratnih zločina Evropska komisija navodi da nije ostvaren značajan napredak. Posebno se ističe veliki broj neriješenih predistražnih predmeta, kao i činjenica da pravosuđe Srbije ni u jednom postupku za ratne zločine nije dosudilo novčanu naknadu žrtvama. U dokumentu se podsjeća da se više od 7.600 osoba iz ratova devedesetih i dalje vodi kao nestalo.
Dokument Evropske komisije predstavlja jedan od ključnih instrumenata za ocjenu napretka država kandidata za članstvo u Evropskoj uniji i važan je pokazatelj spremnosti Srbije za nastavak pristupnih pregovora.