Bosanski jezik, iako ima višestoljetni kontinuitet, i dalje se suočava s osporavanjima i institucionalnim problemima, posebno u obrazovnim sistemima van Bosne i Hercegovine. O tim pitanjima govorila je lingvistica i doktorica bosnističke lingvistike Azra Hodžić Čavkić, rođena Novopazarka koja je profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Hodžić Ćavkić ističe da se odnos društva prema jeziku najbolje vidi kroz institucionalnu brigu. Standardizacija, obrazovni sistem i zakonodavni okvir, prema njenim riječima, pokazuju da jedno društvo razumije vlastiti identitet i ima sposobnost samoupravljanja.
“Borba za bosanski jezik nije samo lingvističko pitanje, već borba protiv asimilacije i pravo da budemo vidljivi kao narod“, poručila je prof. Hodžić Čavkić.
Bosanski jezik, naglašava, nije vezan isključivo za granice Bosne i Hercegovine. Bošnjaci u Sandžaku su autohtono stanovništvo koje je historijskim okolnostima bilo odsječeno od matice Bosne, ali je sačuvalo snažan kulturni i jezički kontinuitet.
Posebno se osvrnula na čestu zabludu da je bosanski jezik „mlad“ ili nedovoljno utemeljen, podsjećajući da rječnik Mehmeda Hevaije Uskufija iz 1631. godine predstavlja samo jedan od sačuvanih dokaza dugog jezičkog trajanja, a ne njegov početak.
Govoreći o dijalektima, Hodžić Čavkić ističe da oni nisu prepreka, već bogatstvo. Koncept vertikalne višejezičnosti podrazumijeva sposobnost govornika da razlikuje kućni, školski i formalni jezik, bez osjećaja stida ili inferiornosti.
Roditeljima je uputila jasnu poruku pred upis djece u osnovne škole: izbor nastave na bosanskom jeziku nije automatizam, već svjestan čin kojim se preuzima odgovornost za identitet i budućnost vlastitog djeteta.
Borbu za bosanski jezik vidi kao borbu protiv asimilacije. Djeca koja se obrazuju na bosanskom jeziku imaju priliku učiti o vlastitoj historiji, kulturi i književnosti, čime se gradi samopouzdanje i osjećaj pripadnosti.
Osim akademskog rada, Hodžić Čavkić je aktivna i u digitalnom prostoru, gdje kroz blog i popularne jezičke sadržaje nastoji približiti bosanski jezik mlađim generacijama, posebno u Sandžaku, prema kojem, kako kaže, osjeća trajnu emotivnu i profesionalnu obavezu.