Iran je u četvrtak saopćio da će strateški važan Hormuški moreuz ostati otvoren za međunarodnu plovidbu, ali da pristup neće imati zemlje i baze koje Teheran smatra neprijateljskim.
Savjetnik vrhovnog vođe Ali Akbar Velayati naveo je u objavi na društvenoj mreži X da će tok i završetak sukoba biti određen iranskom strategijom, a ne očekivanjima protivničke strane.
U svojoj poruci naglasio je da “Hormuški moreuz ostaje otvoren za svijet, ali će biti zatvoren za neprijatelje iranskog naroda i njihove regionalne baze”. Dodao je i da će “rat biti okončan u skladu s iranskom strategijom i autoritetom, a ne iluzijama agresora”.
Ove izjave dolaze nakon obraćanja američkog predsjednika Donald Trump iz Bijele kuće, u kojem je ocijenio da Iran raspolaže sa znatno manjim brojem raketnih lansera nego ranije. Prema njegovim riječima, sposobnost Teherana za lansiranje projektila i dronova je “dramatično smanjena”, a sukob bi mogao potrajati još dvije do tri sedmice, iako smatra da se bliži završnici.
Hormuški moreuz predstavlja jednu od najvažnijih pomorskih ruta za globalnu trgovinu energentima, posebno za azijska tržišta. Iran ima ključnu kontrolu nad ovim prolazom i već ranije je koristio svoj geografski položaj kao sredstvo političkog i ekonomskog pritiska, što dodatno pojačava zabrinutost na svjetskim tržištima.
Napetosti u regiji naglo su porasle nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli zajedničku vojnu akciju protiv Irana 28. februara. Prema dostupnim podacima, u sukobima je poginulo više od 1.300 ljudi, uključujući i iranskog vrhovnog vođu Ali Khamenei.
Teheran je uzvratio napadima dronovima i projektilima, ciljajući teritorije Izraela, Jordana, Iraka i pojedine zaljevske države u kojima se nalaze američke vojne baze.
Analitičari upozoravaju da bi eventualno zatvaranje Hormuškog moreuza moglo dovesti do naglog rasta cijena nafte i destabilizacije energetskog tržišta, s obzirom na to da kroz ovaj prolaz prolazi oko petine svjetske nafte. U ranijim krizama, svaka prijetnja blokadom ovog područja imala je direktan utjecaj na globalne ekonomske tokove.
Cijene nafte skočile više od šest posto
Cijene nafte porasle su za više od 6,5 posto u četvrtak, pri čemu je sirova nafta Brent premašila 107 dolara po barelu nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio da će Iran pogoditi izuzetno snažno, što je pojačalo zabrinutost zbog produženog sukoba i dubljih poremećaja u snabdijevanju na Bliskom istoku.
Međunarodni referentni Brent trgovao se jutros po cijeni od 108 dolara po barelu, što je rast od 6,7 posto, dok je američki referentni West Texas Intermediate porastao na 106,45 dolara, uz rast od 6,3 posto.
Tržišta nafte su se ranije ove sedmice kratko smirila zbog očekivanja da bi Washington mogao smanjiti svoju vojnu kampanju, ali se raspoloženje promijenilo nakon Trumpovih komentara koji su ponovo probudili zabrinutost zbog rizika za tokove sirove nafte iz regije, posebno kroz Hormuški moreuz, ključnu rutu za globalne isporuke energije.