U okviru serijala „Mladi i uspješni“ razgovarali smo s Irfanom Bučanom, mladim etnokoreologom i članom KUD-a „Mladi“ iz Novog Pazara, koji svoj rad posvećuje očuvanju sandžačke tradicije, igara i narodne nošnje.
Etnokoreologija je naučna disciplina koja se bavi narodnim igrama, običajima i nošnjom, a Bučan ističe da se za taj studij odlučio spontano, nakon što je uvidio koliko je tradicija njegovog kraja nedovoljno istražena i dokumentovana. Iako je u folkloru bio aktivan od ranije, tek tokom studija shvatio je da folklor nije samo scena i nastup, već ozbiljan istraživački i identitetski posao.
„Odluka je došla prilično spontano, nakon jednog zajedničkog koncerta s ansamblom iz Sjeverne Makedonije. Tadašnji dekan fakulteta, koji je bio prisutan, prepoznao je potrebu da naš grad i regija imaju školovanog etnokoreologa koji će dokumentovati i sačuvati tradiciju za buduće generacije“, rekao nam je Irfan.
Osim kao igrač, danas je uključen i u stručni rad KUD-a „Mladi“, gdje radi s mlađim grupama i učestvuje u pripremi koreografija. Poseban fokus društva, kako navodi, jeste izrada i prikupljanje autentičnih narodnih nošnji, među kojima se ističe pešterska nošnja, dugo zapostavljena u folklornoj praksi.
Bučan upozorava da se često gubi svijest o tome koje su igre i običaji zaista izvorni za sandžački prostor, te da se na svadbama i manifestacijama nerijetko izvode igre koje nemaju lokalno porijeklo. Ističe da je poznavanje vlastite tradicije ključno za očuvanje identiteta, te da Bošnjaci na ovom području imaju prepoznatljivu nošnju i stil koji je rezultat historijskih utjecaja, ali i lokalne posebnosti.
Njegovi budući planovi vezani su isključivo za Sandžak, te da kroz naučni i praktični rad doprinese očuvanju kulturnog naslijeđa.
„Volio bih da se terenski bavim selima i krajevima koji su još nedovoljno istraženi, poput Pešteri i mješovitih područja. Dugoročno, želja mi je da doprinesem organizaciji etno-festivala, revija nošnje i sličnih manifestacija koje bi afirmisale našu tradiciju“, kaže ovaj mladi sandžaklija.
Na kraju poručuje mladima da se ne odriču svoje tradicije i da folklor ne posmatraju samo kao igru, već kao vrijedan dio identiteta, ali i priliku za lični razvoj, druženje i povezivanje s vlastitim korijenima.