Nakon neslaganja sa predstavljenim nacrtom statuta Zajednice opština sa srpskom većinom, tokom sastanka na visokom političkom nivou Beograda i Prištine u Briselu, premijer Kosova Albin Kurti predstavio je sadržinu nacrta vizije za regulisanje prava manjina koji je predložio u Briselu, prenosi Anadolija.
Kurti je u objavi na Twitteru ponovio da je za Kosovo neprihvatljiv nacrt statuta Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu, koji je predstavio Upravljački tim zato što je u suprotnosti sa Ustavom Kosova, ocijenivši da predstavlja želju Srbije da na Kosovu formira jednu Republiku Srpsku.
Kurti je u objavi kosovske vizije, koje je prezentovao i sinoć u Briselu, naveo da nacrt statuta mora biti u stanju da ispuni određene elemente, kao što je pružanje prilike pripadnicima srpske zajednice na Kosovu da promovišu i zaštite svoje interese kroz samoupravni okvir.
Dalje je istakao da statut treba da promoviše neteritorijalni projekat, gde će svi Srbi na Kosovu biti funkcionalno predstavljeni “u skladu sa principom jednakosti pred zakonom i nediskriminacije, na osnovu kojeg svi Srbi na Kosovu ostvaruju svoje pravo na slobodno udruživanje radi zaštite ili zalaganja za politička, nacionalna, kulturna, socijalna, ekonomska prava i ciljeve i drugo”.
Nacrt statuta zajednice predviđa obezbjeđivanje direktnog kanala komunikacije sa Vladom Kosova, između ostalog, kroz učešće u Konsultativnom vijeću za zajednice.
“Pružaće mogućnost da se finansira iz budžeta Vlade Kosova, međunarodnih organizacija, institucija trećih zemalja i donacija, uključujući i Srbiju, a sve to mora da prođe kroz procedure i propise Ministarstva finansija Kosova. Predvideće mogućnost saradnje sa svim institucijama, uključujući i opštine, u cilju podrške njihovom radu i misiji svojih članova”, navodi se u nacrtu.
Zajednica će u potpunosti priznati ustavne karakteristike Republike Kosovo kao što su poštovanje nezavisnosti, jedinstvo institucionalnog sistema, teritorijalni integritet i doprinijeće njenoj punoj realizaciji u praksi.
Važećim zakonima obezbijediće mogućnost ostvarivanja nekih neprofitnih usluga kroz stvaranje udruženja u oblasti kulture, umetnosti, nauke i obrazovanja, kao i udruženja istraživača i drugih, za izražavanje, unapređenje i razvoj srpskog identiteta.
Pored ostalog, obezbijediće proceduru registracije u vladinom organu Kosova odgovornom za opštu upravu i procedure za poštovanje zakona Kosova na snazi. Obezbijediće i promovisaće poštovanje političkog pluralizma, slobode govora, slobode udruživanja i prava na slobodnu odbranu političkog i vjerskog identiteta Srba na Kosovu.
U međuvremenu, ministar administracije lokalne samouprave Kosova Elbert Krasniqi razrešio je dužnosti Upravljački tim za izradu nacrta statuta Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu.
Krasniqi je u objavi na Facebooku napisao da je nakon jučerašnjeg predstavljanja u Briselu nacrta statuta Zajednice opština sa srpskom većinom, prema nadležnostima koje su date Upravljačkom timu Briselskim sporazumom iz 2013. i 2015. godine, ovaj tim sada bez statusa.
“Dakle, danas, 3. maja 2023. godine, odlučio sam da razrešim dužnosti članove ovog Upravljačkog tima koji čine Danijela Vujičić, Jelena Bolović, Igor Kalamar i Dejan Radojković“, napisao je Krasniqi.
– Vizija premijera, Albina Kurtija, o primjeni člana 7 Osnovnog sporazuma između Kosova i Srbije (27. februar 2023.)
Primjena člana 7 Osnovnog sporazuma u vezi sa članom 10 mora da bude u skladu sa Ustavom Republike Kosovo (i sa pratećom odlukom Ustavnog suda datiranom na 23. decembra 2015.), sa pismom garancije bivše visoki predstavnice Mogerini, upućeno premijeru Kosova (datirano na 24. avgust 2015.) i pozicijom vlade SAD (izjava Šolea i Eskobara datirana na 30. januar 2023.). Nacrt statuta treba da bude u stanju da, između ostalog, ispuni sledeće kumulativne kriterijume, odnosno da obuhvati ove elemente:
Da proizilazi iz ovlašćenja konvencije Saveta Evrope, odnosno Okvirne konvencije;
Da pruži mogućnost pripadnicima srpske zajednice na Kosovu da promovišu i štite svoje interese kroz okvir samoupravljanja;
Promovisaće neteritorijalni projekat, gde su svi Srbi na Kosovu funkcionalno zastupljeni (na osnovu prava glasa i principa predviđenih Poglavljem III, članovima 57, 58. i 59. Ustava Kosova) u skladu sa principom jednakosti pred zakonom i nediskriminacije i na osnovu koje svi Srbi na Kosovu ostvaruju svoje pravo na slobodno udruživanje radi zaštite ili zalaganja za politička, nacionalna, kulturna, socijalna, ekonomska i druga prava i ciljeve;
Obezbediće direktan kanal komunikacije sa Vladom Kosova, između ostalih, kroz učešće u Konsultativnom veću zajednica;
Pružiće mogućnost da se finansira iz budžeta Vlade Republike Kosovo, međunarodnih organizacija, institucija trećih zemalja i donacija, uključujući i iz Srbije, što sve mora da prođe kroz procedure i propise Ministarstva finansija Kosova;
Predvideće mogućnost saradnje sa svim institucijama, uključujući i opštine, u cilju podrške svom radu i misiji za svoje članove;
U potpunosti priznaje ustavne karakteristike Republike Kosovo, kao što su poštovanje nezavisnosti, jedinstveni institucionalni sistem, teritorijalni integritet Republike i doprineće njegovom punom ostvarivanju u praksi.
Koristiće postojeće zakone da pruži mogućnosti za korišćenje određenih neprofitnih usluga, osnivanjem udruženja u oblasti kulture, umetnosti, nauke i obrazovanja, kao i obrazovna i ostala udruženja za izražavanje, negovanje i razvoj identiteta Srba, sa zakonima koji su na snazi na Kosovu;
Predvideće procedure za registraciju kod organa Vlade Kosova koje je nadležno za opštu administraciju i procedure za poštovanje zakona koji su na snazi na Kosovu;
Obezbediće i promovisaće poštovanje političkog pluralizma, slobode govora, slobode udruženja i prava na slobodnu zaštitu političkog i verskog identiteta Srba na Kosovu.
Konačno, kao skromno prateća obaveza, zasnovano na suštinski liberalnom duhu Osnovnog sporazuma, koji u preambuli naglašava da je ‘zaštita nacionalnih manjina osnovni uslov za mir’, ovaj projekat treba da oliči zajedničku odlučnost Kosova i Srbije da ostanu istinski posvećeni obezbeđivanju da njihove srodne nevećinske zajednice žive u skladu sa istim standardima zaštite ljudskih prava, koji su uobičajeni među demokratskim i kohezivnim društvima, a koji nikoga ne ostavljaju iza sebe.