„Pazarska plaža“, pored jezera Gazivode, bila je poplavljena duži period. Zbog povećane akumulacije i učestalih padavina ovaj objekat označen kao “kapitalni ” od države i Grada Novog Pazara bio je poplavljen od oktobra 2022. godine.
Iz Grada Novog Pazara, kao ni iz Vlade i nadležnog ministarstva još nema informacija o eventualnoj šteti niti reagiranja i pojašnjenja zbog čega je tako skup projekat ostao pod vodom i doveden u ovakvo stanje.
Projekat izgradnje Pazarske plaže i turistički centar finansiraju Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija i Grad Novi Pazar i do sada je, u dvije faze utrošeno je više od 320 hiljada eura, 37 miliona i 900 hiljada dinara, čime je, kako navode nadležni, 70 posto dovedeno do uređenosti tog dijela područja Grada Novog Pazara.
Nosilac projekta je Regionalna razvojna agencijom Sandžaka SEDA koja je inicirala uređenje sportsko-rekreatvnog kompleksa. Glavni projektant i nadzorni organ bio je Suad Ljajić i on je na osnovu instrukcija iz vodoprivrede utvrdio da je stogodišnji prosjek nivoa voda na oko 990 metara nadmorske visine.
Direktor SEDA-e, Samir Kačapor kazao je da je prvi i osnovni problem u ljudima koji upravljaju branom, a da je osnovni cilj projekta bio da se zaustavi divlja gradnja na tom dijelu teritorije Grada Novog Pazara.
„To jezero raste i opada, nije statično. To je jezero koje je napravljeno na rijeci Ibar, samim ti ne može se predvidjeti koliko će i kako će ono da raste. Uzeli smo neki stogodišnji prosjek, ali u nekoliko zadnjih mjeseci i godina, desilo nam se da tu više nema pravila, upravo zbog ljudi koji upravljaju branom, ali i zbog sječe šuma na Mokroj gori. Dobili smo informacije da je to mogući razlog jer se više slivaju podzemne vode i samim tim se jezero više puni“, pojašnjava Kačapor i naglašava da nisu bili u mogućnosti da predvidje da će se tako nešto destiti.
Na pitanje zbog čega i iz kojih razloga danas, tri godine nakon početka tog projekta, na mjestu gdje je počela izgradnja Pazarske plaže, to područje poplavljeno, zapušteno i zatrpano otpadom za znakom upozorenja da je zabranjeno kupanje, tvrdi da područje nije zatrpano smećem. Tokom snimanja prošlog petka najavio je akciju čišćenja, uz učešće NVO.
„Područje nije zapušteno, tamo nema smeća ni nekih otpadnih materijala, čak i vršimo čišćenje sa nekim nevladinim organizacijama i sa mještanima. Nama od deponije u Rožajama dolazi ogromna količina otpada, taj otpad, kada se voda povuče, ostaje na tim površinama i mi čistimo taj otpad. Znak za zabranu kupanja smo stavili iz razloga što želimo da brinemo o ljudima i sigurnosti građana. Plaža nije završena. Mi smo 2019. godine potpisali ugovor i započeli radove 2020. Faktički dvije i po godine od početka radova“, naveo je Kačapor.
Prema riječima Kačapora, nakon što su pokrenuli projekat, zajedno sa Gradom Novim Pazarom, tražili su saglasnost od nadležnih ministarstava i dobili ga. Kaže da nisu tražili saglasnost od onih koju upravljaju branom, da nije nanesena šteta i da ne vidi razlog za pokretanje odgovornosti za nastalo stanje.
„Apsolutno nije do glavnog projektanta niti do nas koji smo realizovali prvu i drugu fazu, nije ni do Direkcije (za uređenje grada Novog Pazara) koje preuzelo završnu fazu, jer se desila poplava, desio se nivo koji nije predvidiv. Mislili smo da će prošle godine da opadne, međutim nije, nije ni ove godine. Nivom jezera upravljaju ljudi koji su na brani, ne znamo da li je to KFOR, kosovska vlada, privremene institucije. Uglavnom problem je do njih, nije do nas. Pokušavali smo da razgovaramo sa direktorom, očekujemo da će nam izaći u susret jer nije samo dio, obuhvaćen ovim projektom, već su mnoge kuće i vikendice poplavljene, ljudima je nanesena velika materijalna šteta. Mi se ne plašimo za naš dio zato što su urađeni dobri potporni zidovi, ne može da bude odnešena niz vodu. Ove godine, na žalost, nije mogla da se koristi za kupače“, naveo je direktor SEDA-e, izrazivši očekivanje da će uskoro biti nastavljena i treća faza izgradnje turističko-sportskog kompleksa Vlatkoviće.
Predmet upravljanja jezerom Gazivode našao se na stolu tokom pregovora između Srbije i Kosova, a Javno preduzeće „Ibar“ Zubin Potok osnovano je 2002. godine odlukom Vlade Republike Srbije, u čijem je u vlasništvu HE Gazivode i ona finansira održavanje brane i hidroelektrane.
Pazarska plaža bila je predmet rasprava na sjednicama Skupštine Grada Novog Pazara kada su opozicione SDA Sandžaka i Stranka pravde i pomirenja (SPP) tražile izvještaje od gradonačelnika i gradskih službi u vezi transparentnosti trošenja sredstava za Pazarsku plažu.
Ahmedin Škrijelj, ispred Odborničke grupe SDA Sandžaka, ističe da će insistirati da se odbornicima i javnosti predoče sve stavke u vezi Pazarske plaže i zaustave radovi dok se ne predoče sve informacije, uključujući i one koje se tiču opravdanosti tog projekta.
„Ono što je najvažnije je da se dalje trošenje sredstava i radovi na tom projektu zaustave dok se Skupštini ne dostave sve te informacije i Skupština grada ne zauzme stav da li je to urađeno u skladu sa zakonom i onako kako to treba ili su se tokom izgradnje Pazarske plaže dešavali određeni propusti, zloupotrebe, bilo šta što bi bacilo sjenku na, po nama, jedan jako važan projekat, ali, on nije rađen po jednoj tranparentnoj proceduri. Građani o tome ne znaju ništa. Činjenica da on četiri godine od početka realizacije nije završen, dovodi nas do činjenice, da ta ključna pitanja, a grad ne bi trebao da ulaže sredstva i radi bilo šta po tom pitanju, dok se ne daju odgovori u našem zahtjevu“, navodi Škrijelj i podsjeća da je skupštinska većina odbila taj prijedlog.
Javnost je, kako ukazuje Škrijelj , ostala uskraćena za informacije da li projekat „Pazarska plaža“ ide utvrđenom dinamikom.
„Također smo tražili da, kada su u pitanju firme koje su angažovane, dostave informacije koliko je za svaku firmu isplaćeno, da se to potkrijepi odgovarajućim računima, da se vidi koliko je sredstava utrošeno, da li su ta sredstva iz budžeta grada ili donacija Vlade Republike Srbije, privatnih lica. Prosto da sve što se tiče tog projekta imamo na stolu. Od najobičnijeg računa do odluke. Da vidimo koja su lica bila zadužena za realizaciju tog projekta i da nam daju informacije, iako je pompezno najvljivan, evo već treća, četvrta godina kako se radi na tome on još nije završen. Prosto mi kao odbornici i javnost moramo da imamo odgovore na ta pitanja jer je to prosto način kako vlast izgrađuje povjerenje u očima građana. Ovo što imamo sad to je apsolutno. Ovo sad što imamo je suprotno od onog kako treba da se radi i mi ćemo kao odbornička grupa nastaviti da insistiramo“, poručio je Škrijelj najavivši da će na prvoj narednoj sjednici lokalnog parlamenta ponovo pokrenuti ovo pitanje.
Sead Redžović, zastupnik Odborničke grupe Stranke pravde i pomirenja, ocjenjuje da je to propao projekat, pompezno najvljivan.
„To je jedan od projekata, u ovom slučaju najavljivan kapitalan projekat, koji je propao u našem gradu. Obično te najave idu u predizbornoj kampanji, međutim, kao i što sami vidite u ovim vrelim danima u našoj državi kao i u svim krajevima regiona. Potreba građana Novog Pazara za nekim kvalitetnim kupalištem zaista postoji. Da li je to neki gradski bazen sa nekim većim sadržajima od ovoga što imamo, ili je to neka druga potreba vezana za smanjenje gužvi u saobraćaju, povećanje broja parkinga i td. Bojim se da ovo što lokalna vlast u Novom Pazaru radi je nesistematski. Ako hoćete da uradite nešto što će biti u korist građanima morate prije svega odrediti prioritete, pa onda krenuti kroz ozbiljne i stručne analize projekata koji zahtijevaju riječ struke da bi, na kraju, sami građani uživali u onome što je u njihovom interesu. Na kraju krajeva oni su vlasnici budžeta, tog novca koji posjeduje Grad Novi Pazar i njima treba da obezbijedimo bolji i ljepši život u našem gradu“, smatra Redžović.
Podsjetio je da su više puta u gradskoj skupštini spominjali pitanje svih kupališta i jezera Gazivode, pogotovo zbog utapanja ljudi na divljim kupalištima tog jezera, ali i da će nastaviti da ukazuju na ove probleme.
„Ono što su naše mogućnosti trenutno jeste da kroz lokalni parlament stalno ukazujemo ljudima koji su na vlasti u Novom Pazaru, da im ukazujemo na te propuste i, normalno, tu je velika uloga građana, svakako i medija. Nadamo se da, kada se ujedine opozicione stranke, građani, mediji, javnost rezultirati nekim pomakom. U ovom slučaju Pazarske plaže, čisto sumnjam, jer već pet godina kako je krenuo taj projekat i nismo ni blizu otvaranja Pazarske plaže i svega onoga što je trebala da ponudi građanima Tutina, Novog Pazara, regiona i države“, zaključio je Redžović.
Za treću fazu uređenje i zaštita turističko, sportsko-rekreativnog kompleksa “Vitkoviće” na jezeru Gazivode, , Javno preduzeće za uređivanje građevinskog zemljišta Novi Pazar je 25. oktobra 2002. godine donijelo odluku o dodjeli ugovora firmi “A.D. Ukras visokogradnja mermeri i graniti Novi Pazar”.
Vrijednost ugovora za treću fazu tog projekta iznosi 25.939.440 dinara ili 221.137,59 eura.
Planirano je da ukupna vrijednost Pazarske plaže treba da iznosi oko 74 miliona dinara ili 630 hiljada eura.
Angažovanjem volontore iz organizacija bliskih lokalnim vlastima, dok smo pripremali ovaj prilog područje Pazaraske plaže je očišćeno od nagomilanog otpada, pošto se voda tokom prethodne sedmice povukla.
Iz Ministarstva turizma i omladine Vlade Srbije, koje finansiralo ovaj projekat, kao i Grada Novog Pazara, partnera na projektu, nisu odgovorili na pitanja koja se odnose na trenutno stanje Pazarske plaže, kao i stavke koje se odnose na utrošena novčana sredstva. Odgovor u vezi plavljenja plaže, do sada nije stigao ni iz Javnog preduzeća “Ibar” Zubin Potok, koje upravlja branom.
