Elektronske cigarete i nargile posljednjih godina bilježe nagli rast popularnosti u Bosni i Hercegovini, posebno među mladima. Šiša barovi niču u središtima gradova i na frekventnim šetalištima, a aromatični dimovi vanilije, mente i drugih mirisa postali su svakodnevica urbanih zona. Ipak, ljekari upozoravaju da iza privlačnih aroma stoje ozbiljni zdravstveni rizici.
Iz hitnih službi širom zemlje sve češće prijavljuju kolapsna stanja kod tinejdžera koji konzumiraju nargilu. Posebno zabrinjava činjenica da su mnogi od njih maloljetnici koji u tim objektima borave gotovo svakodnevno – nakon nastave ili tokom školskih odmora.
Pulmolog prim. dr. Mahir Tokić upozorava da su elektronske cigarete i nargile štetnije nego što se često misli.
„Elektronske cigarete su puno štetnije zato što su to izdvojene, koncentrovane supstance iz duhana koje sagorijevanjem stvaraju dodatne otrove. Ako je neka supstanca posebno izdvojena, to je otrov. Dakle, uzimate otrov radi zadovoljavanja svojih užitaka“, kaže Tokić.
Koliko cigareta sadrži jedna nargila
Prema njegovim riječima, zabluda je vjerovati da su ovi proizvodi blaža alternativa klasičnim cigaretama.
„Te supstance direktno oštećuju disajne organe. Osim kancerogenog djelovanja, dovode do upale disajnih puteva koja iz akutne prelazi u hroničnu fazu. Dolazi do deformacije građe disajnih puteva, pa korisnici mogu oboljeti i ranije nego klasični pušači“, ističe on.
Poseban problem predstavljaju šiša barovi u kojima borave maloljetnici. Istraživanja pokazuju da svaki treći srednjoškolac konzumira nargilu, a jedna sesija nargile može biti ekvivalentna pušenju i do 20 cigareta.
„Ako uzmemo u obzir da razvoj disajnog sistema kod mladih još nije završen, jasno je koliko je to opasno. Vrlo rano se razvija hronični bronhitis, a kasnije i hronična opstruktivna plućna bolest. Javljaju se i hronična alergijska oboljenja“, upozorava Tokić.
On naglašava da posljedice ne ostaju samo na plućima.
„Te supstance utiču i na kardiovaskularni i neurološki sistem. Blokiraju određene centre za disanje, što dovodi do kolapsnih stanja. Djeca završavaju u hitnoj, dobiju terapiju, ali se često vraćaju istim navikama“, navodi Tokić.
Opasnost prijeti i pasivnim korisnicima, jer sagorijevanjem aromatičnih supstanci svi prisutni u prostoru udišu dim. Zatvoreni prostori šiša barova često su zasićeni dimom u kojem se nalaze brojne toksične čestice.
Govoreći o takozvanim „light“ cigaretama, Tokić podsjeća da je riječ o marketinškoj iluziji.
„Light cigara se ne razlikuje od obične. Sagorijevanjem duhana oslobađa se 4.999 različitih hemijskih spojeva, od kojih je najmanje 50 izrazito kancerogeno. Smanjena količina nikotina ne znači i manju štetnost, jer se povećava prisustvo drugih agresivnih supstanci“, objašnjava on.
Posebno zabrinjava mogućnost dugoročnih posljedica.
„Još ne znamo da li ove supstance izazivaju genetske promjene kod mlađih osoba. Sve više imamo djece rođene s određenim zdravstvenim problemima. Uz zagađen zrak i druge faktore, organizam je izložen stalnom pritisku“, kaže Tokić.
Prema dostupnim podacima, broj oboljelih od karcinoma pluća i bronha raste, a povećava se i udio žena među oboljelima. Dok je ranije rak pluća bio dominantno prisutan kod muškaraca, trendovi pokazuju da se razlika ubrzano smanjuje, dijelom zbog sve ranijeg početka pušenja i korištenja alternativnih duhanskih proizvoda među mladim ženama.
Stručnjaci upozoravaju da bez sistemske prevencije, edukacije i jasnijih zakonskih regulativa, BiH rizikuje generaciju mladih ljudi s hroničnim respiratornim oboljenjima i ozbiljnim zdravstvenim komplikacijama u ranoj životnoj dobi.