Nakon što su tri osobe preminule usljed zaraze hantavirusom na kruzeru pod nizozemskom zastavom koji plovi prema Kanarskim otocima, stručna javnost širom svijeta prati razvoj situacije i mogućnost eventualnog širenja infekcije. Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da je potvrđeno pet slučajeva zaraze, dok je dio putnika već evakuiran i vraćen u matične države.
Virusolog i prodekan za naučnoistraživački rad na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu, prof. dr. Teufik Goletić, ističe da hantavirusne infekcije nisu nova pojava u Bosni i Hercegovini te da trenutni slučaj ne treba posmatrati kao neposrednu prijetnju stanovništvu BiH.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u srijedu je izjavila da je broj potvrđenih slučajeva hantavirusa porastao na pet, a zabrinjava i činjenica da je nekolicina putnika već evakuirano s kruzera te su se vratili u svoje zemlje što bi bez potrebnih mjera opreza i obavezne izolacije moglo rezultirati njegovim širenjem.
Inficirani glodari
Nakon izlaganja virusu moglo bi biti potrebno razdoblje izolacije i do osam sedmica, kako bi se utvrdilo postoje li simptomi zaraze, no u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji tvrde da je rizik za javnost i dalje vrlo nizak.
Argentinske vlasti i stručnjaci pokušavaju utvrditi je li upravo ta država izvor izbijanja zaraze smrtonosnim hantavirusom. Dužnosnici vjeruju kako bi promatranje ptica jednog para, dok je bio u Argentini, moglo objasniti kako je virus dospio na brod.
Vjeruje se da se par mogao zaraziti virusom nakon što su bili izloženi zaraženim glodavcima dok su posmatrali ptice na odlagalištu otpada u Ushuaiji, najjužnijem gradu na svijetu, poznatom kao “kraj svijeta”.
Hantavirusne infekcije nisu nova pojava u Bosni i Hercegovini, ističe prof. dr. Teufik Goletić, virusolog i prodekan za naučnoistraživački rad na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu.
Prema njegovim riječima, aktuelni slučaj povezan s kruzerom ne treba automatski posmatrati kao novu ili neposrednu prijetnju za stanovništvo BiH, ali jeste povod da se podsjeti na hantavirusne infekcije koje su i ranije registrovane na našim prostorima.
Radi se o hantavirusima koji pripadaju porodici Hantaviridae i prvenstveno su vezani za sitne glodare.
Pojedini hantavirusi imaju karakteristične rezervoarske vrste glodara, što je važno i za razumijevanje aktuelnog slučaja infekcije andskim hantavirusom, odnosno Andes virusom (ANDV), povezanog s putnicima na kruzeru.
„Ono što je važno jeste da inficirani glodari najčešće ne pokazuju znakove bolesti, ali virus mogu izlučivati urinom, fecesom i pljuvačkom. Čovjek se najčešće zarazi udisanjem kontaminiranog aerosola, a rjeđe direktnim kontaktom s kontaminiranim materijalom“, objašnjava Goletić.
Naglašava da hantavirusi kod ljudi uzrokuju dva različita, ali glavna klinička sindroma od kojih je jedan dominantan u Evropi i Aziji i to je hemoragijska groznica sa bubrežnim sindromom, na našim prostorima poznatija kao “mišija groznica”.
„No u Sjevernoj i Južnoj Americi postoji daleko teži oblik hantavirusne infekcije, poznat kao hantavirusni plućni ili tzv. kardiopulmonalni sindrom“, navodi Goletić.
U ovom trenutku, prema riječima našeg sagovornika, nema nikakvih naznaka da bi moglo doći do ozbiljnijeg širenja infekcije, pa i pandemije koja se ovih dana često spominje.
Razlog je što se većina hantavirusa, kako ističe virusolog, ne prenosi s čovjeka na čovjeka.
„Hantavirus koji je povezan s infekcijama kod putnika na kruzeru predstavlja važan izuzetak, jer je kod andskog hantavirusa, odnosno Andes virusa (ANDV), opisan ograničen prijenos s čovjeka na čovjeka, uglavnom pri vrlo bliskom i produženom kontaktu. To, međutim, ne znači da se virus lako širi poput gripe ili COVID-19. Riječ je prije svega o riziku kod bliskih kontakata, naprimjer ukućana, intimnih kontakata ili osoba koje su bile u neposrednom kontaktu s oboljelim bez odgovarajućih mjera zaštite. Kruzer je u ovom slučaju važan kao epidemiološki kontekst događaja, ali ne treba stvarati dojam da se hantavirusi generalno “šire kruzerima”, naglašava Goletić.
No i pored toga, ovo jeste zanimljiva stvar koju prate Svjetska zdravstvena organizacija i Evropski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), ali i cijela svjetska stručna javnost, pa i ona u BiH.
No nikako, kako kaže naš sagovornik, ne treba automatski preslikavati aktuelni slučaj infekcije andskim hantavirusom, povezan s putnicima na kruzeru, na “mišju groznicu” u BiH.
„I jedna i druga infekcija uzrokovane su hantavirusima, ali su epidemiološki i klinički kontekst zaista različiti“, dodaje.
Stigmatizacija putnika
Za hantavirusni plućni/kardiopulmonalni sindrom nema specifičnog, dokazano efikasnog antivirusnog liječenja.
Preživljavanje u najvećoj mjeri zavisi od ranog prepoznavanja bolesti i kvalitetne potporne terapije, uključujući respiratornu i hemodinamsku podršku u težim slučajevima.
„Ribavirin se ponegdje spominje u kontekstu hantavirusnih infekcija, ali nije pokazao jasnu efikasnost u liječenju hantavirusnog plućnog sindroma“, ističe Goletić.
Poredeći ih, kaže kako se klinička slika “mišije groznice” itekao razlikuje od kardiopulmonalnog sindroma.
U BiH su za humane hantavirusne infekcije prvenstveno relevantni Puumala virus i Dobrava-Belgrade virus, dok je andski hantavirus južnoamerički hantavirus. BiH je, nažalost, već više od 50 godina poznata kao područje u kojem se registriraju hantavirusne infekcije kod ljudi. Veće epidemije zabilježene su 1967, 1989. i 1995. godine, a manja epidemija i 2002. godine.
Za kraj Goletić je istakao da su najčešće rizične grupe osobe koje borave ili rade u šumskim, poljskim i ruralnim sredinama: šumari, poljoprivrednici, vojnici, izletnici, radnici koji čiste zapuštene prostore i vikendaši.
„Za evropske hantaviruse, uključujući one relevantne za BiH, nema uvjerljivih dokaza o održivom prijenosu s čovjeka na čovjeka. Kod ovih infekcija čovjek se, u pravilu, smatra slijepim završetkom infekcije. Zato javnozdravstvena poruka treba biti jasna: nema razloga za paniku niti za stigmatizaciju putnika. Istovremeno, treba podsjetiti na mjere opreza pri boravku u prirodi i čišćenju prostora koji mogu biti kontaminirani izlučevinama glodara“, zaključio je Goletić.