Sinoć je u Bijelom Polju, u organizaciji Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori i Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Srbiji, predstavljeno prvo izdanje Bošnjačkog zbornika, časopisa usmjerenog na društvene i humanističke nauke. Zbornik pod nazivom „Sevdalinka i Hasanaginica“ donosi radove sa naučnog skupa „Dva jubileja bošnjačke usmene poezije“, održanog prošle godine u Podgorici, te naglašava važnost 450 godina od prvog zapisa o sevdalinci i 250 godina od objave Hasanaginice.
Učesnici promocije istakli su da se ovim izdanjem čuva i afirmira slojevita tradicija bošnjačke usmene baštine. Suljo Mustafić je poručio da je „zbornik dokaz trajnosti bošnjačke kulturne misli“, dok je dr. Fuad Baćićanin naglasio da je riječ o publikaciji koja će „otvoriti prostor za nova istraživanja i valorizaciju usmenog nasljeđa“. Svoja viđenja doprinosa publikacije iznijeli su i Ena Begović-Sokolija te Aleksandar Čogurić.
Tokom događaja obilježena je i 150. godišnjica rođenja Avda Međedovića, jednog od ključnih stvaralaca bošnjačke usmene epike. Na svečanoj akademiji posvećenoj ovom velikanu govorili su Selma Omerović i Mirsad Rastoder, predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, koji je naglasio kako je „Međedović ostavio djelo koje prevazilazi granice i epohe“. Program je dodatno oplemenjen izvođenjem stihova koje je govorio glumac Slobodan Marunović.
Prisutni su zatim pogledali dokumentarni film „Homer s Obrova“ autora Bogića Rakočevića, koji prikazuje Međedovićev život, njegov stvaralački put i doprinos razumijevanju epske tradicije. Film je ranije predstavljen na nekoliko kulturnih manifestacija u regionu, gdje je prepoznat kao vrijedan doprinos očuvanju usmenog nasljeđa. U kulturnim krugovima se već duže vremena ističe da Međedovićevo djelo predstavlja jedan od najvažnijih korpusa južnoslavenske epike.
Na osnovu dosadašnjih istraživanja, Međedovićev opus ubraja se među najopsežnije u 20. vijeku, a dio njegovih pjesama objavljen je i van regiona zahvaljujući interesovanju američkih antropologa. Zabilježeni jubileji sevdalinke i Hasanaginice smatraju se važnom potvrdom kontinuiranog razvoja bošnjačke usmene tradicije, dok sve veći interes naučnika, posebno nakon simpozija u Podgorici, pokazuje rastuću potrebu za daljim istraživanjima usmenog nasljeđa.
