Tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i opsade Sarajeva, koja je trajala od 1992. do 1996. godine, pojedini strani državljani, među njima i građani Italije, navodno su plaćali ogromne iznose kako bi sa položaja na sarajevskim brdima pucali na nenaoružane civile. Prema procjenama italijanskih medija, ti iznosi, preračunati po današnjoj vrijednosti, kretali su se između 80.000 i 100.000 eura po osobi. Do danas, niko od navodnih počinilaca nije odgovarao pred sudom.
Milansko tužilaštvo započelo je istragu nakon prijave italijanskog novinara i pisca Ezia Gavacenija, o čemu pišu listovi La Repubblica i Il Giornale. Istragom rukovodi javni tužilac Alesandro Gobis, a predmet je povjeren specijalnoj jedinici ROS karabinjera.
Prema navodima iz prijave i svjedočenjima, najmanje 200 državljana Italije učestvovalo je u pucanju na civile dok je Sarajevo bilo u potpunom okruženju. Navodi se da je „cjenovnik smrti“ bio posebno brutalan: najviše je plaćano za ubijanje djece, zatim muškaraca, potom žena, dok su starije osobe, prema tim navodima, ubijane bez naknade.
Muškarci u vojnim uniformama dolazili su iz regija Triveneto, Pijemont i Lombardija. Putovali su kombijima, uz navodne humanitarne dozvole, prolazeći kroz Hrvatsku i teritorije pod kontrolom Vojske RS u BiH. Italijanski list Il Giornale 18. jula je naveo da je čitav dolazak stranih snajperista bio organizovan poput “turističke agencije” koja je određivala rutu i cijenu za učestvovanje u ubistvima.
Opsada Sarajeva odnijela je živote 11.541 civila, među njima 1.601 djeteta. Veći broj stranih snajperista bio je raspoređen na područjima pod srpskom kontrolom, uključujući brda iznad sarajevskog naselja Grbavica.
Ulogu italijanskih državljana među snajperistima prvi put je 1995. godine spomenuo Corriere della Sera, a godinama kasnije istu temu detaljno je obradio novinar Luka Leone u romanu Sarajevski gadovi (2014). U prijavi Gavacenija, iza koje stoji i bivši tužilac Guido Salvini, navodi se da je bosanska obavještajna služba još 1993. upozorila italijansku obavještajnu službu SISMI o prisustvu najmanje pet italijanskih državljana na položajima oko Sarajeva.
Ključni svjedok u ovom slučaju je penzionisani brigadir Edin Subašić, kolumnista portala Radiosarajevo.ba, koji je među prvima govorio o postojanju tzv. “sarajevskog safarija”. On je ukazao na organizovanu mrežu dovođenja stranih snajperista preko Italije, Beograda i Pala, uz logistiku tadašnje aviokompanije Aviogenex.
Prema svjedočenjima, putovanja su uključivala avionske letove iz Trsta, te prevoz helikopterima i vozilima kroz ratnu zonu do položaja nad gradom. Dolazili su, kako se navodi, bogati zaljubljenici u oružje, bivši vojnici, lovci na “ljudske trofeje” i osobe s poremećajima ličnosti.
Ovaj slučaj dodatno je skrenuo pažnju javnosti nakon dokumentarnog filma “Sarajevo Safari” slovenačkog autora Mirana Županića, prikazanog 2022. godine na AJB DOC festivalu.
Istragu italijanskog pravosuđa podržava i načelnica Općine Novo Sarajevo Benjamina Karić, koja je, dok je obavljala dužnost gradonačelnice Sarajeva, podnijela krivičnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca.
“U septembru 2022. godine podnijela sam krivičnu prijavu protiv NN lica koja su sijala smrt po Sarajevu i njihovih pomagača. U augustu 2025. prijavu sam proslijedila tužilaštvu u Milanu koje je pokrenulo istragu. Čitav tim vrijednih ljudi bori se da prijava ne ostane samo slovo na papiru. Ne odustajemo!” – izjavila je Karić, prenosi Oslobođenje.
