Cerebrovaskularne bolesti predstavljaju najčešće životno ugrožavajuće neurološke događaje i vodeći su uzrok ozbiljnog i dugotrajnog invaliditeta, a rano otkrivanje, korekcija i eliminacija faktora rizika je najbolji i najefikasniji lijek za moždani udar (МU), kaže za Behar TV dr. Hanadi Hajdinović, specijalistkinja neurologije zaposlena u Specijalnoj bolnici za liječenje mišićnih i neuromišićnih bolesti Novi Pazar.
„Moždani udar je među vodećim uzrocima smrti i predstavlja fokalni neurološki deficit koji je povezan sa akutnim fokalnim oštećenjem centralnog nervnog sistema (mozak, kičmena moždina, retina)“, objašnjava dr. Hajdinović.
Važnim smatra i to da se upoznamo sa osnovnom podjelom na ishemijske i hemoragijske moždane udare.
„Ishemijski moždani udari ( koji čine 85% svih MU) rezultat su redukovanog dotoka krvi do određenih partija mozga i to najčešće zbog začepljenja arterije, ređe vene ili venskih sinusa trombom (ugrušak u samom krvnom sudu) ili embolusom (ugrušak koji je dospio iz drugog dijela krvotoka ili srca)“, upoznaje nas dr. Hajdinović.
Nedovoljan ili onemogućen dotok krvi, samim tim i kiseonika i hranljivih materija u određene regije mozga, dovodi vrlo brzo do trajnih oštećenja moždanog tkiva i za posljedicu najčešće ima moždani udar. Stanje koje može nagovijestiti kasniji ozbiljan moždani udar jeste tranzitorni ishemijski atak.
„Tranzitorni ishemijski atak (TIA) je kratka epizoda neurološke disfunkcije izazvana fokalnom ishemijom mozga, kičmene moždine ili retine sa kliničkim simptomima koji su prolazni, a bez dokaza o postojanju akutnog infarkta. Ovo je stanje koje ne dovodi do trajnog oštećenja tkiva mozga, ali treba da upozori osobu da zatraži pomoć ljekara“, upozorava dr. Hajdinović i ističe da u najvećem broju slučajeva pacijenti nakon TIA dožive veći moždani udar, jer 15-30% pacijenata sa moždanim udarima imali su prethodno TIA.
Hemoragijski moždani udari (15% svih MU) su rezultat pucanja krvnog suda i nakupljanja krvi u parenhimu mozga, moždanim komorama ili subarahnodidalnom prostoru, bez povezanosti sa traumom.”
„Uzroci mogu biti: povišen krvni pritisak, preterana doza lijekova protiv zgrušavanja krvi, patološki prošireni krvni sudovi mozga – aneurizme, nakupljanje proteina u zidovima krvnih sudova zbog čega ti zidovi pucaju i dolazi do krvarenja – amiloidna angiopatija“, pojašnjava na dr. Hajdinović.
Akutni ishemijski moždani udar (AIMU)
Ishemijski moždani udar je epizoda neurološke disfunkcije uslijed fokalne ishemijske lezije mozga, kičmene moždine ili retine.
„Najčešći uzroci ishemijskog moždanog udara jesu: ateroskleroza velikih arterija (karotidna bolest, stenoza intrakranijalnih krvnih sudova), kardioembolizacija, okluzija malih arterija (bolest malih krvnih sudova mozga), drugi utvrđeni uzroci (vaskulitisi, disekcije KSV, koagulopatije, migrena, i drugo)“, kaže dr. Hajdinović.
Simptomi ovih moždanih udara nastaju naglo i to su najčešće, oduzetost (paraliza), slabost ili utrnulost jedne strane tijela, otežan ili onemogućen govor, naglo nastala izmjena svijest, nagla jaka glavobolja, nagli gubitak vida, „duple slike“ i gubitak ravnoteže ili vrtoglavica.
Dr. Hajdinović nam otkriva kako najbrže ustanoviti da je u pitanju moždani udar, putem FAST TEST (face, arms, speech, time).
Lice (face) – lice je s jedne strane iskrivljeno, opušteno, ne može da se nasmije
Ruke (arms) – jedna ruka se ne može ispuržiti, slabija je i bez kontrole
Govor (speech) – osoba ne može da priča razgovetno ili ne razumije šta joj se govori
Vrijeme (time) – vrijeme u okviru kog pacijent dobije pomoć je veoma važno, jer što prije dobije pomoć, šanse za oporavak su veće.
Neurolozi kažu „Vrijeme je mozak“ – važno je na vrijeme reagovati
Prvih nekoliko sati, tačnije, najkasnije do 4 sahata („ terapijski prozor“) je važan period u okviru kog pacijent može dobiti terapiju za razbijanje tromba, tzv. trombolitičku terapiju u specijalizovanim jedinicama za moždani udar (JMU, stroke unit). Postoji i mogućnost mehaničkog odstranjivanja tromba tzv. mehanička trombektomija, a po riječima dr. Hajdinović, ona se radi u većim medicinskim centrima.
„Zlatni standard za postavljanje dijagnoze je CT glave koji treba uraditi što je prije moguće, a na osnovu kojeg se pravi razlika između ishemijskog i hemoragijskog MU, što posljedično određuje i dalju terapiju“, upozorava dr. Hajdinović i kaže da će neurolozi, u daljem toku liječenja sprovoditi i dodatna ispitivanja i dijagnostičke procedure (color dopler k.s. vrata, ultrazvuk srca, laboratorijske analize, MR glave…).
Veoma važan segment liječenja pacijenata koji su doživjeli MU jeste sprovođenje fizikalnog tretmana tj. rehabilitacija, koja se sprovodi u specijalizovanim ustanovama, kao što je Specijalna bolnica za liječenje mišićnih i neuromišićnih bolesti Novi Pazar, sa ciljem da se postigne maksimalna moguća funkcionalnost i samostalnost pacijenta.
„Rehabilitacijom se održava pasivna pokretljivost u segmentima zahvaćenih ekstremiteta, vrši se pozicioniranje istih, promjena položaja tijela i druge mjere radi sprečavanja pojave dekubitalnih promjena“ ističe specijalistkinja neurologije.
Faktori rizika za nastanak moždanog udara (MU)
Rano otkrivanje, korekcija i eliminacija faktora rizika je najbolji i najefikasniji lijek za moždani udar, a dijele se na one koji se ne mogu korigovati i one koji se mogu korigovati.
Među faktorima rizika koji se ne mogu korigovati jesu starost, pol, rasa i nasleđe, pojašnjava nam.
„Kada je starost u pitanju sa svakom decenijom života poslije 55. godine života udvostručuje se rizik za MU, a muškarci imaju veći rizik za MU, mada je prevalenca žena sa MU veća jer one duže žive. Statistička istraživanja nam pokazuju da u Sjedinjenim američkim državama jedna od 6 žena umre od MU, dok od karcinoma dojke umre jedna od 25 žena. Isto tako, veći rizik za MU imaju Afroamerikanci i Japanci“, kaže nam dr. Hajdinović.
Posebno se trebamo upoznati i voditi računa o faktorima rizika MU koji se mogu korigovati.
Hipertenzija – Visok krvni pritisak je najvažniji faktor rizika za MU. Što viši krvni pritisak to veći rizik za nastanak MU, posebno kod mladih ljudi. Cilj je da se arterijski pritisak održava ispod 120/80 mmHg.
Atrijalna fibrilacija – poremećaj u radu srca koji je dobro poznat uzrok kardioembolijskog MU. Antikoagulantna terapija se preporučuje kod pacijenata sa AF.
Dislipidemije – Povišen LDL- holesterol povećeva rizik za nastanak ateroskleroze i MU. Snižen HDL-holesterol povećava rizik za karotidnu aterokslerozu i MU. Povišeni trigliceridi su značajan prediktor pojave MU. Statini smanjuju rizik za nastanak prvog MU za 19%, a kod osoba sa prethodnom koronarnom bolešću do 30%.
Šećerna bolest – I predijabetes i dijabetes povećavaju rizik od prvog i ponovljenog MU. Od svih oboljelih od MU, čak 30% su dijabetičari.
Sleep apnea – Kratkotrajne pauze u disanju tokom sna. Povećava rizik za MU ili smrt za 2.2X. Razlozi su porast AP, sniženje cerebralnog krvnog protoka, oštećenje endotelne funkcije.
Pušenje – Rizik za MU veći je za 2.9 puta kod osoba koje konzumiraju cigarete, dok su pasivni pušači ugroženiji, rizik za MU je i do 25%. Nastavak pušenja nakon MU udvostručuje rizik za ponovni MU. Više mehanizama je odgovorno: smanjenje vaskularne elastičnosti i povećanje čvrstine arterijskog zida, povećano stvaranje fibrinogena, Hct, agregacija trombocita, te sniženje HDL-holesterola.
Gojaznost – Rizik za MU je povećan kod osoba sa BMI>25 kg/m2, posebno kod žena, a kod muškaraca sa abdominalnom gojaznošću. Redukcija TT znatno smanjuje arterijski pritisak, a time i rizik za MU.
Fizička neaktivnost – Rizik za MU je 2.7 X veći. Preporučuje se umjerena fizička aktivnost u trajanju od 30 minuta tokom većine dana u nedjelji.
„Neurološka nauka upozorava i na način ishrane te smatra da ishrana bazirana na voću, povrću i cijelim žitaričnim zrnima, kao i konzumiranje ribe od najmanje 2x nedeljno smanjuje rizik za nastanak MU“, naglašava o faktorima rizika dr. Hajdinović.
Lijekovi za prevenciju moždanog udara
Kao ljekari prepoznajemo dvije vrste, primarnu i sekundarnu prevencije MU kada su u pitanju terapije lijekovima.
„Primarna prevencija MU, primjenjuje se kod osoba koje nisu doživjele MU, ali je osim kontrole i liječenja faktora rizika potrebno uvođenje antitrombotične terapije u skladu sa prisutnim oboljenjima koja su prisutna“, kaže i upozorava da je ljekar taj koji procjenjuje kojoj kategoriji pacijenata je potrebno uvesti antiagregacionu terapiju.
Za sekundarnu prevenciju MU ljekari će se odlučiti kod pacijenata koji su već doživjeli MU sa ciljem da se spriječi ponovni MU i tu najčešće se primjenjuju lijekovi kao što su aspirin, klopidogrel, antikoagulatni lijekovi, statini i sl.
„Rano otkrivanje, korekcija i eliminacija faktora rizika je najbolji i najefikasniji lijek za moždani udar“, zaključuje dr. Hajdinović.
