Tišina u Potočarima: Nišani ostaju kao trajni svjedok genocida u Srebrenici

Mezarjem Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari ponovo je zavladala tišina, nakon što je juče klanjana dženaza i obavljen ukop još 14 identificiranih žrtava genocida u Srebrenici, ubijenih u julu 1995. godine
Foto: Nihad Ibrahimkadić/AA

Podijelite:

Mezarjem Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari ponovo je zavladala tišina, nakon što je juče klanjana dženaza i obavljen ukop još 14 identificiranih žrtava genocida u Srebrenici, ubijenih u julu 1995. godine, javlja Anadolu.

Porodice žrtava, prijatelji, komšije, ali i brojni građani iz svih dijelova Bosne i Hercegovine i drugih država oprostili su se juče od još 14 srebreničkih žrtava, koje su konačno, nakon 29 godina, pronašle smiraj u “dolini bijelih nišana“, koji ostaju kao trajni svjedok genocida i strahota počinjenih nad nedužnim bošnjačkim civilima u ljeto 1995. u Srebrenici.

S jučerašnjim danom u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari ukopano je 6.765 žrtava genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci preživjelih članova porodica.

Najmlađa žrtva koja je ukopana ove godine je sedamnaestogodišnji Beriz (Omera) Mujić, rođen 1978. godine u Zvorniku. Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni 28 godina nakon njegove smrti, ekshumirani su tek u maju prošle godine. Ubijen je u julu 1995. godine, a ukopan je uz svoga brata Hazima.

Najstarija žrtva koja je danas ukopana na kolektivnoj dženazi je Hamed (Ibrahima) Salić, rođen 1927. godine. Imao je 68 godina kada je nestao u ljeto 1995. godine na području Žepe. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani na lokalitetu Slap u Žepi, u maju 2014. godine.

Ove godine su zajedno ukopana i braća Efendić – Hasib i Ćamil. Njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su iz različitih grobnica na području Srebrenice, Kula i Potočara i to 2011. i 2006. godine. Oni su konačan smiraj našli uz trećeg brata Edhema koji je u Potočarima ukopan 2007. godine.

Ove godine u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari ukopani su: Hasib (Uzejir) Efendić, rođen 1931. godine, Ćamil (Uzejir) Efendić, rođen 1928. godine, Mehmed (Daut) Krdžić, rođen 1961. godine, Sabrija (Asim) Omić, rođen 1966. godine, Mušan (Ramo) Šiljković, rođen 1956. godine, Sakib (Ragib) Harbaš, rođen 1975. godine, Beriz (Omer) Mujić, rođen 1978. godine, Ahmet (Ismet) Jašarević, rođen 1971. godine, Nevres (Mehmed) Salihović, rođen 1970. godine, Ibrahim (Muharem) Salkić, 1935. godine, Midhat (Adem) Bašić, rođen 1973. godine, Hajdin (Kadrija) Mustafić, rođen 1959. godine, Latif (Arif) Mandžić, rođen 1964. godine i Hamed (Ibrahim) Salić, rođen 1927. godine.

⁠Zločini i presude

Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora – za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine. Od toga, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu je zbog genocida i drugih zločina počinjenih u Srebrenici osudio 18 osoba, kojima je izrečeno pet doživotnih kazni i 219 godina zatvora.

Na kaznu doživotnog zatvora za genocid su osuđeni Ratko Mladić, Radovan Karadžić, Zdravko Tolimir, Vujadin Popović, Ljubiša Beara, dok su na kaznu od 35 godina zatvora osuđeni Radislav Krstić i Drago Nikolić. Za druge zločine u Srebrenici MKSJ osudio je 11 osoba.

Sud Bosne i Hercegovine je zbog genocida i drugih zločina počinjenih u Srebrenici osudio 27 osoba na ukupno 446 godina zatvora. Zbog genocida je osuđeno 14 osoba na ukupno 243 godine zatvora, a za druge zločine počinjene u Srebrenici osuđeno je 14 osoba na 221 godinu zatvora, objavio je Detektor.ba.

U Srbiji je osuđeno pet osoba na ukupno 68 godina zatvora za zločine u Srebrenici, od kojih su četvorica bivših pripadnika jedinice “Škorpioni” osuđeni zbog ubistava Srebreničana u Trnovu. U Hrvatskoj su osuđena dvojica bivših pripadnika “Škorpiona” na po 15 godina zatvora.

Osim toga, deset optuženih za genocid i druge zločine počinjene u julu 1995. godine u Srebrenici zasad je nedostupno pravosuđu u BiH.

U UN-u prvi put obilježen 11. juli, Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici

U sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku u četvrtak je upriličen prvi komemorativni skup povodom 11. jula, Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici, koji je uvršten u kalendar Ujedinjenih nacija usvajanjem Rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a u maju ove godine.

Prisutnima na komemorativnom skupu dobrodošlicu je poželio ambasador BiH pri Ujedinjenim nacijama (UN) Zlatko Lagumdžija.

Na početku skupa puštena je video poruka predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića koji je zahvalio svim zemljama članicama Ujedinjenih nacija koje su podržale Rezoluciju u Srebrenici.

„Moramo se zajedno boriti da se genocid više nikada, nigdje i nikome ne ponovi“, poručio je Bećirović.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković rekao je kako je današnji događaj u ovoj zgradi (UN) od ključnog značaja, ne samo za Bosnu i Hercegovinu već i za cijeli svijet.

Čestitao je svima koji su neumorno radili na osiguranju usvajanja Rezolucije o Srrebrenici u Generalnoj skupštini UN-a.

Na skupu se obratio predsjednik Generalne skupštine UN-a Dennis Francis, a poruku generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonija Guterresa pročitala je Alice Wairimu Nderitu, specijalna savjetnica za prevenciju genocida za BiH.

„Prije 29 godina Ujedinjene nacije i svijet nisu uspjeli zaštititi narod Srebrenice. Više od 8.000 bosanskih muslimana su sistematski ubijeni i ostali zakopani u masovnim grobnicama. Danas se sjećamo žrtava i stojimo u solidarnosti sa preživjelima. I ponavljamo našu podršku porodicama ubijenih u beskompromisnoj potrazi za istinom i pravdom. Moramo se boriti protiv mržnje i netolerancije i boriti se za ljudska prava“, piše u poruci Guterresa.

Na komemoraciji su se također obratili i glasnogovornica Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari Almasa Smajlović, ambasadorica Njemačke u UN-u Antje Leendertse, te muftija sarajevski Nedžad ef. Grabus koji je nakon obraćanja pozvao prisutne da minutom šutnje ili svako na svoj način odaju počast žrtvama genocida u Srebrenici, čime je komemorativni skup i završen.

Povodom 11. jula u zgradi UN-a u New Yorku postavljena je i izložba koja tematizira genocid u Srebrenici.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je 23. maja Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici glasale su 84 države, 19 je bilo protiv, a 68 suzdržanih.

Većina država članica UN-a ovim je odlučila da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, počinjenog nad Bošnjacima 1995. godine.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Slične vijesti

Najčitanije vesti

Najnovije