U Sandžaku započeto obilježavanje Dana sjećanja: “Srebrenica: hronologija jednog genocida, ili šta se to desilo sa Mirnesom Osmanovićem” i izložba “Mrtvare”

Ovi događaji su dio kontinuiranih napora da se genocid u Srebrenici i nezamislive patnje i zločini nad civilima ne zaborave

Podijelite:

U organizaciji Bošnjačkog nacionalnog vijeća, održana je promocija knjige ” Srebrenica: hronologija jednog genocida, ili šta se to desilo sa Mirnesom Osmanovićem” njemačkog autora, doktora historijskih nauka Matiasa Finka (Matthiasa Finka), kao i otvaranje izložbe fotografija “Mrtvare” autora Armina Durguta koju je Vijeće organiziralo u saradnji sa Memorijalnim centrom Srebrenica – Potočari.

Ovi događaji su dio kontinuiranih napora da se genocid u Srebrenici i nezamislive patnje i zločini nad civilima ne zaborave. Promotori knjige bili su dr. Sabahudin Šarić, Hamza Ridžal i Ahmed Šečunović, a predsjednik Izvršnog odbora Vijeća dr. Fuad Baćićanin je moderirao događaj.

Knjiga “Srebrenica: hronologija jednog genocida, ili šta se to desilo sa Mirnesom Osmanovićem”, koja je objavljena na njemačkom jeziku 2015. godine, prevedena je na bosanski jezik zahvaljujući Avdiji Alibašiću.

Autor Matias Fink je kroz dugogodišnja istraživanja i obilaske mjesta najstravičnijih zločina došao do dubokih i potresnih informacija o teškoj tragediji koja je zadesila bošnjački narod Srebrenice. Njegova prosvjećenost ovom tematski kompleksnom djelu dovela je do toga da se suoči sa različitim izazovima, čak i privođenjima od strane policije entiteta Republika srpska. Komentatori knjige složili su se da je ovo djelo ključno za razumijevanje najvećeg zločina na tlu Evrope poslije Drugog svjetskog rata.

Promotori su svojim izlaganjima predstavili put knjige, od početka istraživanja genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, preko sakupljanja dokumenata, do sabiranja u jednu knjigu i izdavanja na njemačkom ali i prijevodu na bosanski jezik. Knjiga “Srebrenica: hronologija jednog genocida, ili šta se to desilo sa Mirnesom Osmanovićem” jedna je od najboljih studija o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici, sa mnoštvo dokumenata i svjedočenja, ali napisana čitljivim jezikom.

Izložba “Mrtvare” prikazuje snažne vizualne tragove tragedije. Na fotografijama prikazana obuća pronađena duž puta kojim se kretala kolona Marša smrti u julu 1995. godine, kao i u skloništima u kojima su se preživjeli Srebreničani skrivali sedmicama i mjesecima nakon pada enklave pod kontrolu bosanskih Srba. Naziv “Mrtvare” su dobile po priči da su se ljudi koji su umirali na zapadu sahranjivali u toj obući.

Kroz ove umetničke i književne izraze, cilj je bio osvijetliti patnje, progon i organizirano sistemsko ubijanje Bošnjaka, ali i dostojanstvo žrtava, čije se sjećanje mora čuvati kao opomena budućim generacijama. Genocid u Srebrenici se ne smije nikada zaboraviti, a ove aktivnosti su prisjećanje na tešku i bolnu istinu iz bliske prošlosti .

Na kraju, sačuvati sjećanje na Genocid u Srebrenici znači čuvati i humanost, svjedočiti o neopisivoj patnji ljudi koji su izgubili živote u najtragičnijem događaju nove evropske historije.

Bošnjačko nacionalno vijeće u okviru programa obilježavanja Dana sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici organizuje i skupni odlazak na kolektivnu dženazu i odavanje počasti žrtvama geocida.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Slične vijesti

Najčitanije vesti

Najnovije