Naučni simpozijum „Vijek i po Avda Međedovića“ održan je danas u Bijelom Polju, a posvećen obilježavanju 150 godina od rođenja Avda Međedovića, najvećeg bošnjačkog epskog pjevača i jednog od najznačajnijih nosilaca svjetske usmene epike.
Simpozij je otvorila dr. Tamara Vujović, Ministarka kulture i medija u Vladi Crne Gore, nakon čega su uslijedila obraćanja Sulja Mustafić i dr. Fuada Baćićanina, predsjednika bošnjačkih vijeća u Crnoj Gori i Srbiji, kao i Petar Smolović, predsjednika Opštine Bijelo Polje.
„Okupljamo se ovdje ne samo da bi govorili o jednom pjesniku, već da bismo obnovili sjećanje na jednu duboku, živu i snažnu tradiciju usmene riječi koja je vjekovima bila temelj identiteta, pamćenja i duhovne snage naših prostora, a Avdo Međedović je jedan od najblistavijih čuvara te riznice“, navela je, između ostalog, ministarka Vujović.
U obraćanju predsjednika Bošnjačkog nacionalnog vijeća dr. Fuada Baćićanina istaknuto je da je ovaj simpozij „akademski susret umnih ljudi i potvrda odgovornosti i kontinuiranog rada bošnjačkih nacionalnih institucija na njegovanju i razvijanju svijesti o bošnjačkom identitetu“.
Naglasio je i da je Avdo Međedović „svojim genijem ušao u temelje svjetske humanistike i književnosti, učinivši sandžačku usmenu epiku predmetom najvišeg akademskog interesa“.
“ Avdo Međedović, sin ovog sandžačkog tla, svojim je genijem ušao u temelje svjetske humanistike i književnosti. Njegova monumentalna poetska snaga, raspon njegovog stiha i izvanredna narativna moć ostavili su dubok trag u bošnjačkoj i južnoslavenskoj tradiciji, ali i u globalnim okvirima zahvaljujući istraživanjima Milmana Parryja i Alberta Lorda sa Harvard Univerziteta. Upravo zahvaljujući Avdu Međedoviću, usmena epika Sandžaka postala je predmetom najviših akademskih interesa širom svijeta”, istakao je predsjednik Baćićanin.
Predsjednik Vijeća je posebno podvukao značaj zajedničke organizacije skupa, poručivši da saradnja dvaju vijeća „nadilazi administrativne granice i potvrđuje jedinstven kulturni prostor svih Bošnjaka, sa Sandžakom kao njegovim snažnim središtem“.
Prof. dr. Sead Šemsović, u svom plenarnom izlaganju na temu „Avdo Međedović u historijskom razvoju bošnjačke usmene epike“, istakao je izuzetan značaj ostavštine ovog velikana za kulturni identitet Bošnjaka, kao i za šire razumijevanje južnoslovenske usmjene epike.
Predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, profesor Suljo Mustafić, kazao je da će ovaj simpozij sigurno dati brojne odgovore i otvoriti nova pitanja.
„Međedović je ostao nepismen, pjesme je slušao od drugih, pa ih dopjevao, proširio, nadgradio i okitio. Nije živio od pjevanja, bio je mesar, ali je pjevanje i recitovanje bilo njegov život. Postao je svjetski slavan, a nama dugo nepoznat, decenijama skrajnut. Gajimo nadu da će ovaj simpozij probuditi novo interesovanje za proučavanje Avdovog nasljeđa, za bošnjačku epiku kao dio velike epske tradicije južnoslavenskih naroda“, istakao je Mustafić.
Otvaranjem simpozija započeo je i dvodnevni naučni program tokom kojeg će brojni profesori, istraživači i stručnjaci iz regiona predstaviti svoja izlaganja, radove i nove poglede na život, poetiku i značaj Avda Međedovića.
Simpozij organizuju Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori i Bošnjačko nacionalno vijeće u Republici Srbiji, uz podršku Ministarstva kulture i medija i Opštine Bijelo Polje. U okviru programa učestvuju više od trideset naučnika iz regiona, koji će govoriti o Međedovićevim epovima, njihovoj ulozi u svjetskim istraživanjima usmene epike, jeziku epova, odnosu epske i pisane književnosti, kao i o drugim usmenoknjiževnim, književnoistorijskim i interdisciplinarnim temama.
