Izraelski zračni napad na Katar, koji je bio usmjeren protiv vođa Hamasa, izazvao je ozbiljnu zabrinutost u Turskoj i otvorio pitanje može li Ankara postati sljedeća meta izraelskih operacija.
Glasnogovornik turskog Ministarstva odbrane, kontraadmiral Zeki Akturk, upozorio je da bi ovakvi izraelski potezi mogli proširiti sukobe i gurnuti cijeli region u haos. Ankara napad na Katar ne vidi kao izolovan incident, već kao dio šire strategije koja ugrožava tursku nacionalnu sigurnost.
Geopolitička pozadina i strahovi Ankare
Turska već duže vrijeme prati izraelske vojne akcije u Iranu, Siriji, Libanonu i Jemenu, smatrajući ih opasnim presedanom. Analitičari poput Serhata Suhe Çubukçuoğlua upozoravaju da ovakvi napadi podrivaju međunarodne norme i slabe regionalne sigurnosne mehanizme.
Prema mišljenju turskih eksperata, Izrael vodi strategiju koja ima za cilj slabljenje susjednih država i stvaranje sigurnosnog pojasa, što se uklapa u američki plan „Veliki Bliski istok“. Dodatnu zabrinutost izaziva prisustvo članova Hamasa u Turskoj, koje je Izrael označio kao legitimne mete, kao i Netanyahuove ranije izjave da će Hamas goniti „gdje god da se nalazi“.
Napetosti su naročito izražene u Siriji, gdje Turska podržava novu vlast, dok Izrael često izvodi napade na sirijske i turske položaje, čime se povećava rizik direktnog sukoba. Na Istočnom Mediteranu Ankara optužuje Izrael da sarađuje s Grčkom i Kiprom kako bi oslabio tursku poziciju u energetskim projektima. Također, izraelska podrška kurdskim snagama u Iraku i Siriji doživljava se kao prijetnja turskom teritorijalnom integritetu.
Odgovor Turske i mogući scenariji
Ankara je već obustavila trgovinu s Izraelom i dvaput zabranila Netanyahuu prelet preko turskog zračnog prostora. Kao odgovor, Izrael je službeno priznao genocid nad Armenima, što je dodatno pojačalo tenzije.
Turska ulaže u razvoj vlastitih sistema odbrane – PVO „Čelična kupola“, nove raketne sisteme, borbeni avion KAAN i dron Kızılelma. Ankara poručuje da će svaki upad u njen zračni prostor biti brzo i odlučno sankcionisan. Dodatno, nedavni sporazum o vojnoj saradnji sa Damaskom osnažuje tursku poziciju protiv izraelskih operacija u Siriji.
Najvjerovatniji ishod jeste nastavak sukoba na posrednim frontovima, posebno u Siriji, dok bi direktni izraelski napad na Hamas unutar Turske gotovo sigurno izazvao veliku krizu i mogao dovesti do otvorenog sukoba.
Ipak, neizvjesno je kako bi reagovali SAD i NATO u slučaju eskalacije između Turske i Izraela. Napad na Katar pokazuje da čak ni blisko savezništvo s Washingtonom ne garantuje zaštitu od izraelskih akcija.
Za Ankaru, Izrael danas predstavlja ozbiljnu, čak i egzistencijalnu prijetnju – ne samo zbog palestinskog pitanja, već i zbog direktnog ugrožavanja turskih sigurnosnih i geopolitičkih interesa. Otvoreno ostaje pitanje da li se regija približava trenutku direktnog sukoba između Ankare i Tel Aviva.
Erdoan će sljedeće sedmice u Bijeloj kući s Trumpom razgovarati o nizu pitanja
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je u petak da će naredne sedmice u Bijeloj kući razgovarati sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o više tema, među kojima su trgovina, ulaganja i saradnja u oblasti odbrane, prenosi Anadolu.
„Na sastanku u Bijeloj kući sa mojim uvaženim kolegom i prijateljem, predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom, razgovarat ćemo o različitim pitanjima sa našim saveznikom, uključujući trgovinsku razmjenu, investicije i odbrambenu industriju“, naveo je Erdoan na turskoj društvenoj mreži NSosyal.
Dodao je i da očekuje da će ovi razgovori imati šire geopolitičke posljedice.
„Uvjeravam se da će naš susret s predsjednikom Trumpom doprinijeti okončanju ratova i sukoba u našem regionu, u skladu s našom zajedničkom vizijom globalnog mira, te dodatno učvrstiti saradnju između dvije zemlje“, istakao je Erdoan.
