Evropski sud za ljudska prava presudio je da je način izbora rukovodstva Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kao i predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, u suprotnosti s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama. Sud je odlučivao po apelacijama koje je podnio Zlatan Begić, zastupnik Demokratske fronte u Parlamentu BiH, te utvrdio da su mu povrijeđena prava jer nije imao mogućnost kandidiranja na ove funkcije.
Tim povodom danas su predstavnici Demokratske fronte održali konferenciju za medije u Sarajevu.
Predsjednik DF-a i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić izjavio je da se odluke Evropskog suda direktno odnose na odluke visokog predstavnika u BiH Christian Schmidt, posebno kada je riječ o strukturi kolegija Zastupničkog doma i zastupljenosti ne samo konstitutivnih naroda nego i onih koji se izjašnjavaju kao ostali.
Komšić je ocijenio da se presude vjerovatno neće lako provesti, podsjećajući da se ranije odluke Evropskog suda u sličnim predmetima uglavnom nisu provodile jer, kako je rekao, stranke na vlasti iz postojećeg ustavnopravnog sistema izvlače političku korist kroz dugotrajno ostajanje na vlasti. Naveo je da odluku suda vidi kao političku i pravnu pobjedu te kao potvrdu opravdanosti otpora DF-a prema potezima visokog predstavnika tokom formiranja Vlade FBiH, kada je suspendovan dio Ustava Federacije.
U tom kontekstu Komšić je rekao da ne dovodi u pitanje legalitet ni legitimitet visokog predstavnika, ali da se odluke moraju poštovati, dodajući da je razočaravajuće bilo i svjesno učešće stranaka Trojke u, kako je naveo, političkoj šaradi. Također je ustvrdio da je tadašnji ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy imao ključnu ulogu, dok je Schmidt bio izvršilac takve politike.
Komšić je podsjetio da će Ustavni sud BiH početkom decembra razmatrati izmjene Ustava FBiH koje je nametnuo visoki predstavnik, a po zahtjevu koji je ranije podnio upravo on.
Zlatan Begić je pojasnio da su delegati DF-a u Parlamentu FBiH pokušali kandidirati predstavnika iz reda ostalih za funkciju predsjednika ili potpredsjednika Federacije, pozivajući se na Protokol 12 Evropske konvencije, koji je dio Ustava BiH i iznad domaćeg pravnog poretka. Međutim, naveo je da su Centralna izborna komisija BiH i Sud Bosne i Hercegovine odbili takvu kandidaturu, nakon čega su se obratili Evropskom sudu koji je, kako je rekao, potvrdio povredu upravo tog protokola.
Dodao je da je isti argument korišten i prilikom pokušaja kandidiranja za člana kolegija Zastupničkog doma Parlamenta BiH, ali je tadašnji predsjedavajući doma Nebojša Radmanović odbio kandidaturu pozivajući se na Ustav. Begić je naglasio da su ove funkcije važne jer članovi kolegija u određenoj fazi zakonodavnog postupka preuzimaju ključnu ulogu u njegovom vođenju.
Prema njegovim riječima, sada je sudski utvrđena diskriminacija i DF će snažno insistirati na provođenju ove i drugih presuda Evropskog suda, podsjećajući da je neprovođenje takvih presuda krivično djelo. Upozorio je da Bosna i Hercegovina ne može napredovati na evropskom putu ukoliko ne poštuje odluke Evropskog suda za ljudska prava.
Svoj osvrt dao je i Slaven Kovačević, kandidat DF-a za člana Predsjedništva BiH i raniji apelant pred Evropskim sudom, koji je kazao da su nametnutim odlukama iz 2022. godine uvedeni mehanizmi koji, kako je rekao, matematički vrednuju građane na osnovu etničke pripadnosti. Posebno je problematizirao mogućnost da se predmet pokuša uputiti Velikom vijeću od strane institucija koje, prema njegovim riječima, nemaju aktivnu legitimaciju.
Na kraju, Begić je poručio da od Christiana Schmidta očekuju da ispravi, kako je rekao, ono što je urađeno pogrešno ili da se povuče s funkcije, naglašavajući da BiH treba visokog predstavnika koji će dosljedno poštovati vladavinu prava.
Evropski sud za ljudska prava u više presuda, uključujući i ranije slučajeve protiv BiH, kontinuirano upozorava na diskriminaciju u izbornom sistemu zasnovanu na etničkoj pripadnosti. Protokol 12 Evropske konvencije proširuje zabranu diskriminacije na sva prava koja garantuje domaće zakonodavstvo. Upravo neprovođenje ovih presuda jedan je od ključnih razloga zbog kojih je evropski put Bosne i Hercegovine godinama u zastoju.