Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović još se nije izjasnio o prijedlogu premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića da odloži vanredne parlamentarne izbore zakazane za 11. jun.
Visoki funkcioner Pokreta Evropa sad Andrej Milović rekao je da je time premijer pokazao da ne zna osnove prava, a većina pravnih eksperata saglasna je da novi predsjednik nema pravnog osnova da poništi raniju odluku Mila Đukanovića da raspusti skupštinu i raspiše vanredne parlamentarne izbore za 11. jun.
Đukanović je raspisao vanredne izbore dva dana prije prvog kruga predsjedničkih izbora 19. marta.
Ustavni sud pre dva dana nije doneo odluku o inicijativi za ocjenu ustavnosti ukaza o raspuštanju skupštine koji je doneo Đukanović, jer je troje sudija glasalo za, a troje protiv predloga rešenja da se inicijativa odbaci uz konstataciju ta sudska instanca nije nadležna da cijeni ustavnost pojedinačnih pravnih akata.
Prethodno su poslanici parlamentarne većine, u inicijativi za ocjenu ustavnosti odluke predsjednika o raspuštanju skupštine, zatražili da Ustavni sud, do donošenja konačne odluke, naredi obustavu svih pojedinačnih akata ili radnji na osnovu ukaza predsjednika.
Abazović je iznio niz optužbi na račun Ustavnog suda, navodeći da oni neće da štite pravni poredak, te da zato oni moraju da uzmu pravdu u svoje ruke.
U ironičnom saopštenju, opoziciona Demokratska partija socijalista je navela da ih ne bi začudilo da Abazović raspusti i Ustavni sud.
Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić je za agenciju Beta kazala da su URA Dritana Abazovića i Socijalistička narodna partija (SNP) koje čine većinu vlade u paničnom strahu od izbora i spremni su na silovanje kompletnog političkog sistema samo da produže svoje vreme u foteljama.
“Ne postoji teorijski način da se na ustavan i zakonit način u ovom trenutku i pod ovim okolnostima otkažu parlamentarni izbori čije je raspisivanje već proizvelo pravno dejstvo. Ukaz predsjednika je objavljen u Službenom listu i već teku zakonom propisani rokovi iz izbornog procesa. Krajnji rok za predaju izbornih lista je 16. maj, dok će novi predsjednik biti inaugurisan tek 20. maja”, kazala je ona.
Ona je dodala da je institucionalni haos u kojem je Crna Gora nezapamćen i da su tri grane vlasti – izvršna, zakonodavna i sudska, potpuno disfunkcionalne.
“Međutim, vladajuću većinu ne zanima rješavanje ovih problema i duboke krize, pa ne bi čudilo ni da protivno Ustavu i zakonu otkažu izbore jer se više bore za svoje lične nego za opšti interes – da Crna Gora dobije punopravne i legitimne institucije što pre”, ocjenila je Bajramspahić.
Ako se po njenim rečima, desi da novi predsjednik sprovede najavljeno pravno nasilje, biće to njegovo vraćanje duga prema partijama koje su ga podržale u drugom krugu, međutim, istovremeno takav nedemokratski postupak biće najgori mogući početak njegovog mandata.
Izvršna direktorka Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) Ana Nenezić smatra da novoizabrani predsjednik države ne može donijeti ukaz kojim bi poništio raniju odluku predsjednika Mila Đukanovića da raspusti skupštinu i raspiše vanredne parlamentarne izbore za 11. jun.
Ustavni sud je, kako je rekla, trebalo da donese odluku o tome da li je ukaz predsjednika o skraćenju mandata skupštini u skladu sa najvišim pravnim aktom, a podsjetila je da je i CEMI upozoravao da ta institucija ne sme da bude politički sud.
“Nažalost, imamo situaciju da dominiraju političkih partija i da neki članovi suda zastupaju ono što su njihovi interesi. U ovoj situaciji imamo tri-tri i to proizvodi pravno dejstvo, zato što imate ukaz koji je objavljen u Službenom listu, MUP je objavio birački spisak, procesi su krenuli”, navela je Nenezić.
Ona je jutros za Radio televiziju Crne Gore (RTCG) ocjenila da vanredni parlamentarni izbori u ovom trenutku odgovaraju samo “Evropi sad”, čiji je potpredsjednik Jakov Milatović.
