U okviru obilježavanja Dana samoopredjeljenja– dana od posebnog značaja za Bošnjake u čast referenduma građana Sandžaka održanog 25-27. oktobra 1991. godine, u organizaciji Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) na šetalištu u Novom Pazaru je otvorena izložba “Bosanski jezik kroz historiju”.
Na dvadesetak panela predstavljen je historijski razvoj bosanskog jezika, a ista izložba biće postavljena i u sali Glavnog ureda Bošnjačkog nacionalnog vijeća.
Jedan od autora izložbe i predsjednik Bošnjačkog prosvjetnog savjeta prof. dr. Sead Šemsović je kazao da se na ovoj izložbi mogu saznati temeljne informacije za razumijevanjehistorijskograzvojamaternjeg jezika Bošnjaka, te da ova izložba ima cilj da u kontinuitetu podsjeća Bošnjake šta je to sadržaj njihovog maternjeg jezika.
Profesor Šemsović je ukazao da izložba sadrži temeljne značajke bosansko-jezičkog identiteta i bošnjačkog nacionalnog identiteta i da je uz saradnju s Centrom za dijasporu „Mreža“ u Sarajevu, ovo je, nakon Travnika, Mostara, Jajca, Sarajeva i drugih gradova, deseto prikazivanje, kako bi se predstavio važnost bosanskog jezika kroz historiju.
“Svaki pojedinac mora posjedovati osnovna znanja i osnovne informacije o svojoj etničkoj grupaciji kojoj pripada i o svojem maternjem jeziku. Kao što poznajem najznačajnije kulturno-historijske spomenike Srbije i srpskog naroda na isti takav način trebamo izbalansirati svoje znanje i uvesti znanja iz oblasti onog što je bošnjački, književni i jezički entitet. Da bi smo izbalansiralisva ta naša identitarna znanja, da bi smo izbalansirali svoj identitet na prostoru Sandžaka sa onim identitetom koji podrazumjeva da su Bošnjaci jedan narod gdje god da žive, i oni koji žive u Bosni i Hercegovini, i oni koji žive u Sandžaku, Kanadi, Novom Zelandu, podrazumjeva da znamo što više informacija o samima sebi.”, poručio je Šemsović.
Poručio je da ova izložba služi prolaznicima, Bošnjacima i svima građanima kako bi se što bolje upoznavali, znali jedni o drugima i šta je to specifičnost bošnjačkog jezičkog i kulturnog identiteta.
Potpredsjednik BNV-a Fuad Baćićanin je kazao da je asimilacija Bošnjaka, zabrana upotrebe naziva Bošnjaka i svega onoga što jedan narod čini narodom, trajala dugo i izrazi očekivanje da deasimilacija neće toliko dugo trajati.
“Aktivnosti BNV-a su bile, identitetskom planu, da možemo slobodno da kažemo da smo Bošnjaci, da slobodno možemo da kažemo da govorimo bosanskim jezikom i da budemo ono što jesmo. Vratimo svoj bošnjački nacionalni, sandžački identitet i islamski, vjerski identitet. Na tome BNV intezivno radi a rezultati su više nego ogromni”, rekao je on, podsjetivši da je BNV stalno nalazilo na prepreke od državnih režima i nekih bošnjačkih predstavnika, ali da je uprkos velikom otporu Vijeće uspjelo da završi ciklus obrazovanja od predškolskog do kraja srednjoškolskog, na bosanskom jeziku.
Podvukao je da je vraćanjem bosanskog jezika Bošnjacima vraćena temeljna identitetska osnova ida se jedino Bošnjaci u školama izjašnjavaju da li će da se obrazuju na maternjem jeziku.
“Svi se prema svom identitetu obrazuju, jedino Bošnjaci moraju da se izjasne. Na sreću u Tutinu nemamo problem, u Tutinu se sva bošnjačka djeca obrazuju na bosanskom jeziku, u Sjenici se većina bošnjačke djece obrazuje na bosanskom jeziku. U Novom Pazaru taj problem postoji, nadamo se da ćemo u budućem radu i saradnji sa školama uspjeti da riješimo i taj problem i da će se i u Novom Pazaru sva bošnjačka djeca obrazovati na bosanskom jeziku. Kada to bude riješeno znaćemo da ćemo onu asimilaciju koja je trajala jedno stoljeće baciti iza leđa. Nažalost i danas imamo intelektualaca koji kažu koji je to bosanski jezik? To je onaj jezik koji su govorili naši djedovi, kojim su pisali i govorili najznačajnija djela, čije dijelove možete vidjeti i ovdje, raznim pismima bosanskog jezika, naši preci, veliki naučnici. Bosanski jezik je bio jezik kojim se ovdje govorilo i govoriće se.”, poručio je zvaničnik BNV-a.
Izložba će biti postavljena u narednoh 20 dana.
U okviru Dana samoopredjeljenja sinoć je promovisana knjiga “AćifHadžaiahmetovićBljuta – velikan Sandžaka”, sutraće u Priboju biće otvorena izložba “Likovna kolonija Sjenica 2022”, u srijedu će biti promovisana knjiga “Položaj Bošnjaka u Srbiji poslije 2000. godine, te narednog utorka, također u BNV-u, promocije knjige “Robije Alije Izetbegovića”
BNV je proglasio dane od 25. do 27. oktobra za Dane samoopredjeljenja u čast referenduma građana Sandžaka za potpunu političku i teritorijalnu autonomiju sa pravom priključenja jednoj od suverenih republika održanog 1991. godine, a dane 26. i 27. oktobar za Dane od posebnog značaja za Bošnjake.
Na osnovu odluke Bošnjačkog nacionalnog vijeća Sandžaka, tada Muslimanskog nacionalnog vijeća Sandžaka, 25. 26. i 27. oktobra 1991. godine održan je referendum građana Sandžaka o autonomiji regije.
Referendum je organizovan u svim sandžački opštinama, ali i u drugim mjestima gdje privremeno žive i rade građani Sandžaka na prostoru bivše SFR Jugoslavije i u inostranstvu. U biračke spiskove za sprovođenje referenduma o autonomiji Sandžaka bilo je upisano ukupno 264.156 punoljetnih građana koji su imali pravo izjašnjavanja.
Od ukupno upisanih birača glasanju je pristupilo 185.437 ili 70,19 posto.
Za potpunu političku i teritorijalnu autonomiju Sandžaka sa pravom priključenja jednoj od suverenih republika, izjasnila su se 183.302 birača, odnosno 98,85 posto onih koji su izašli na glasanje, što predstavlja 69,39 procenta od ukupnog broja upisanih.
