Mnoge države posljednjih godina otvoreno pozivaju na reforme unutar Ujedinjenih naroda (UN), a kao razloge navode nejednakost i nepravdu, javlja Anadolu.
Također, sve se više raspravlja o tome da samo pet država ima pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a (VSUN).
Rad na reformi UN-a počeo je 1993. godine osnivanjem radne grupe u okviru Generalne skupštine. Grupa je 2009. godine pretvorena u format međuvladinih pregovora.
Iako postoje određena pitanja oko kojih se članice UN-a slažu u okviru potrebnih reformi, različite grupe se i dalje ne slažu oko broja članova VSUN-a, pitanja stalnog članstva i prava veta.
Reporteri Anadolu su istražili reforme kojima se predviđaju određene promjene u postojećem sistemu UN-a kao i prijedloge međuvladinih grupa.
Reforma UN-a težak proces
Prema članu 108. Povelje UN-a, prijedlog zakona o reformi mora dobiti dvotrećinsku većinu u Generalnoj skupštini UN-a.
Potom ovaj prijedlog zakona mora biti prihvaćen i u državnim parlamentima. Podrška svih pet stalnih članica je jedan od uslova. Jedan od uslova je također da stalni članovi prisustvuju sjednici Generalne skupštine, čak i ako glasaju protiv.
Članovi grupe G4 žele članstvo u VSUN
Grupa G4, koju čine Brazil, Njemačka, Indija i Japan, također je među državama koje žele reformu u UN-u. U zajedničkom saopštenju u martu 2023. godine, ova grupa zemalja je predložila povećanje broja mjesta u VSUN na 25 ili 26.
Grupa traži novo stalno članstvo za šest zemalja, uključujući i njih, i privremeno članstvo za četiri člana.
Ako budu primljeni u VSUN, G4 predlažu da se novi stalni članovi odreknu prava veta na najmanje 15 godina.
Afrička grupa želi stalno članstvo u VSUN
Afrička grupa, koja se sastoji od 54 članice, također predlaže VSUN od 26 člana i želi četiri mjesta za afričke zemlje, dva stalna i dva privremena člana.
Grupa predlaže da dva od ostalih stalnih članica budu iz azijskih država i po jedan iz Latinske Amerike i zapadne Evrope, ili “grupa drugih država”.
Istovremeno se traži privremeno članstvo za po jednu zemlju iz Azije, istočne Evrope i Latinske Amerike ili Kariba.
Grupa koja se protivi pravu veta tvrdi da ukoliko ovo pravo i ostane na snazi, onda i njima treba omogućiti ovo pravo.
Kina i Rusija osjećaju neugodnost
Kina želi da azijske, afričke, latinoameričke i arapske zemlje učestvuju u Vijeću sigurnosti, tvrdeći da u VSUN postoji neravnoteža između Sjevera i Juga.
Rusija također podržava politiku proširenja u VSUN koja bi uključivala azijske, afričke i latinoameričke zemlje.
Grupa L.69 želi stalno članstvo za sve regije
Druga grupa, poznata kao L.69, sastoji se od 32 države kao što su Bolivija, Jamajka i Papua Nova Gvineja. Ova grupa se takođe zalaže za povećanje broja članova u VSUN.
L.69 poziva na rotirajuće članstvo u VSUN za male ostrvske zemlje u razvoju, koje čine oko 20 posto država članica UN-a.
Grupa se također zalaže za stalno članstvo u VSUN za Afriku, Aziju, Latinsku Ameriku, Karibe, Zapadnu Evropu i “grupu drugih država”.
Arapska grupa protiv oslanjanja na veto pet država
Arapska grupa, koju su formirale arapske zemlje članice UN-a, također podržava prijedloge reformi. Grupa želi da arapske države dobiju stalno članstvo u VSUN u slučaju proširenja.
Grupa se protivi oslanjanju na veto pet stalnih članica VSUN-a u kontekstu kriza koje su se desile na arapskom geografskom području u posljednjih 80 godina.
Grupa “Jedinstvo za konsenzus” predlaže proširenje VSUN-a
Grupa “Jedinstvo za konsenzus”, koja uključuje zemlje kao što su Argentina, Italija, Španija, Kanada, Meksiko i Pakistan, te Kina i Indonezija kao posmatrači, takođe poziva na reformu Vijeća sigurnosti UN-a.
Prema prijedlogu ove grupe, broj članova VSUN-a treba povećati na 26, dok bi status pet stalnih članica bio zadržan. Također, ova grupa traži da 20 privremenih članica Vijeća sigurnosti utvrđuje Generalna skupština na period od dvije godine.
Planirano je da šest od 20 privremenih članica bude izabrano iz Afrike, pet iz Azije, četiri iz Latinske Amerike i Kariba, tri iz zapadne Evrope i dvije iz istočne Evrope.
Grupa je objavila da bi podržala sistem u kojem se mogu ponovo birati privremeni članovi Vijeća sigurnosti.
Snažna Generalna skupština za odgovoran UN
Stalni članovi VSUN-a trenutno ne predstavljaju muslimansku populaciju od oko 1,5 milijardi ili afričke zemlje od 1,2 milijarde. Evropa, koja čini samo oko pet posto svjetske populacije, ima pravo da bude zastupljena u Vijeću sigurnosti sa dva stalna člana.
Prema stavovima iznesenim u knjizi “Pravedniji svijet je moguć”, koju je napisao turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan), Turska želi da se spriječi nejednakost kako bi UN postao funkcionalan za mir u cijelom svijetu.
Takva reforma također ima za cilj da UN učini odgovornim. Erdoan je ovo u svojoj knjizi pojasnio riječima: “UN bi trebao odgovarati zbog nepoduzimanja pravovremenih mjera u suočavanju s krizama.”
Neki stoga smatraju da postojeća struktura Vijeća sigurnosti onemogućava odgovornost, što dodatno produbljuje nepravdu i nejednakost u UN-u.
Prema stavu Turske, da bi UN postao demokratičniji i odgovorniji potrebno je jačanje Generalne skupštine.
Prijedlozi u Erdoanovoj knjizi uključuju, između ostalog, jačanje Generalne skupštine, uklanjanje stalnog članstva i pravo veta. Od VSUN-a se očekuje da djeluje kao izvršno tijelo i provodi odluke koje donosi Generalna skupština, koja ima zakonodavnu ulogu.
Prema ovom prijedlogu reforme, Vijeće sigurnosti bi se biralo među državama članicama na određeni vremenski period. Članovi ne bi imali pravo veta.
VSUN
Vijeće sigurnosti jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članu 24. Povelje UN-a, države članice organizacije povjeravaju zadatak očuvanja međunarodnog mira i sigurnosti.
Vijeće sigurnosti sastoji se od 15 zemalja članica UN-a, od toga pet stalnih (Sjedinjene Američke Države, Kina, Francuska, Velika Britanija i Rusija) i deset nestalnih članica.
