Memorijalnim skupom ispred zgrade policije, Centra bezbjednosti Herceg Novi, danas u podne obilježena je 31 godina od ratnog zločina deportacije Bošnjaka, bosansko-hercegovačkih izbjeglica u organizaciji Akcije za ljudska prava (HRA), Centra za građansko obrazovanje (CGO) i ANIME – Centra za mirovno i žensko obrazovanje, u prisustvu porodica žrtava zločina i zvaničnika iz Vlade Crne Gore.
I ovu smo godišnjicu Crna Gora dočekuje bez ponovnog otvaranja krivične istrage, bez spomenika i bez dana sjećanja na žrtve.
Ibrahimović: Zločin deportacije je tamna mrlja na obrazu Crne Gore
Zločin deportacije Bošnjaka iz Herceg Novog ne smije proći nekažnjeno, niti ćemo mi to dozvoliti. Pozivamo pravosudne organe da se slučaj zločina deportacije ponovo procesuira, gdje bi odgovarali i neposredni izvršioci, počinioci i nalogodavci, jer nevine žrtve i njihove porodice zaslužuju pravdu, poručio je predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade mr Ervin Ibrahimović.
On je danas predvodio delegaciju BS na obilježavanju 31. godišnjice od zločina deportacije u Herceg Novom.
“Okupili smo se danas ovdje da sa ovog skupa još jednom pošaljemo poruku osude tog zločina, ali i da ponovo istaknemo da žrtve zaslužuju pravdu, koje nažalost, nema ni do današnjeg dana. Nažalost, nema ni spomen obilježja žrtvama deportacije, koje bi bilo opomena da se ovakav zločin nikada više ne ponovi, ali i svjedočanstvo jednog zlog vremena i šta sve može ono da donese.
Kao potpredsjednik Vlade Crne Gore, ali i kao predsjednik Bošnjačke stranke sa ovog mjesta poručujem – zločin deportacije ne smije proći nekažnjeno, niti ćemo mi to dozvoliti. Zato i danas pozivam pravosudne organe da se slučaj zločina deportacija ponovo procesuira, gdje bi odgovarali i neposredni izvršioci, počinioci i nalogodavci, jer ponavljam – nevine žrtve i njihove porodice zaslužuju pravdu.
Zadovljenje pravde je ljekovito za čitavo crnogorsko društvo, jer bi sve suprotno značilo da se zločin isplati, a to je poslednja poruka koju smijemo da pošaljemo kako zbog nevino stadalih žrtava, tako i zbog svih budućih generacija koje treba da žive u miru”, kazao je Ibrahimović.
Obilježavanju godišnjice u Herceg Novom prisustvovali su i ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović, državni sekretar u MUP Mersudin Gredić, predsjednik Bošnjačkog vijeća Suljo Mustafić, brojni drugi funkcioneri BS i članovi Foruma mladih.
Nezvanična, građanska, Crna Gora, već 19 godina, svake godine odaje počast žrtvama ovog ratnog zločina, a ovo je 14. memorijalni skup pred zgradom policije u Herceg Novom, odakle je najveći broj nezakonito uhapšenih civila, Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine izručen vojsci Srpske Republike. I ove godine ne dopuštamo da se žrtve ovog ratnog zločina zaborave, zahtijevamo utvrđivanje krivične odgovornosti i dostojan memorijal za žrtve.
Crnogorska policija je u maju 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 civila starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata koji je već buktao u Bosni i Hercegovini, i da ih je kao taoce predala vojsci bosanskih Srba pod vođstvom osuđenih zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika. O ovoj činjenici svjedoče pisana dokumenta i pravosnažna presuda krivičnog suda. Svi izručeni iz Herceg Novog 27. maja 1992. su neposredno nakon toga ubijeni, dok je druga grupa 25. maja 1992. upućena u koncentracioni logor u Foču (KPD), i od njih je samo nekolicina preživjela. Još uvijek nisu pronađena tijela svih žrtava deportovanih iz Herceg Novog 27. maja 1992. godine, niti se pouzdano zna mjesto na kome su stradali. U policijskoj akciji je uhapšeno i deportovano i najmanje 33 civila srpske nacionalnosti radi prinudne mobilizacije u vojsku tadašnje Srpske Republike. Nemamo podatke da je neko od njih stradao.
Žrtve ovog zločina su nesporne, Crna Gora je njihovim porodicama posle četvorogodišnjeg suđenja na osnovu poravnanja platila naknadu štete zbog nezakonitog djelovanja crnogorske policije koje je dovelo do smrtnih posljedica i najteže torture preživjelih. Da su nezakonito uhapšeni i izručeni kao taoci utvrđeno je i pravosnažnom krivičnom presudom u Crnoj Gori, kao i presudom Haškog tribunala.
