Profesor filozofije i filozofije i studija holokausta i genocida David Pettigrew obratio se javnosti pismom u kojem ističe da je i dalje “najveća sramota međunarodne zajednice što je udruženjima žrtava onemogućeno postavljanje spomen obilježja i muzeja na lokalitetima kao što su koncentracioni logor „Barutni magacin“ (Kalinovik), skladište Kravica, koncentracioni logor „Omarska“, Sportska sala „Partizan“ (Foča), Centar za kulturu „Pilica“, koncentracioni logor „Trnopolje“, hotel „Vilina Vlas“ (Višegrad) i drugim mjestima gdje su dokumentovani zločini presuđeni kao ratni zločini”.
Profesor Pettigrew napominje da je nizom nortmativnih akata definiran način memorijalizacije, a u izvještaju Specijalnog izvjestitelja UN-a za oblast kulturnih prava od 23. januara 2014. poziva se na posvećivanje programima za tranzicijsku pravdu koji transformiraju kulturno okruženje uz simbolično priznavanje dokumentovane patnje žrtava postavljanjem spomen obilježja i otvaranjem muzeja.
Profesor Pettigrew ističući simboliku spomen ploča postavljenih na Vrbanja mostu koji memoriraju uspomenu na dva francuska vojnika Jacky Humblot i Marcel Amaru poginula u razmjeni vatre sa Vojskom Republike Srpske ističe da bi istovjetna praksa trebala da se primjeni i na ostale žrtve rata u BiH.
“Hajde da u 2023. godini izrazimo solidarnost sa žrtvama genocida i drugih ratnih zločina u Barutnom magacinu, Foči, Omarskoj i drugim mjestima i sjećamo ih se postavljanjem spomen obilježja i muzeja. Neka 2023. bude godina kada će se spomen obilježja postavljati u skladu s međunarodnim normama za memorijalizaciju”, kaže Pettigrew.
S tim u vezi Pettigrew podsjeća da se u nedavnom zaključku Vijeća EU kojim se BiH odobrava kandidatski status za članstvo u EU eksplicitno poziva na zaustavljanje veličanja osuđenih ratnih zločinaca.
Vrijeme za sveobuhvatnu strategiju tranzicijske pravde
Takvim veličanjem se krši ljudsko pravo na istinu i ponovno traumatiziraju preživjeli genocida i drugih ratnih zločina.
Spomen obilježja osuđenim počiniocima u Republici Srpskoj predstavljaju kršenje zakona BiH o zabrani veličanja ratnih zločinaca. Neka 2023. bude godina u kojoj će se konačno ukloniti spomenici koji veličaju osuđene ratne zločince, poput murala Mladiću u Kalinoviku ili Mladićeve ploče na Vracama.
Vrijeme je da Ured visokog predstavnika provede sveobuhvatnu strategiju tranzicijske pravde za uspostavljanje spomen obilježja žrtvama na spomenutim mjestima na kojima su počinjena zvjerstva koja su presudama domaćih i međunarodnih sudova proglašena genocidom i drugim ratnim zločinima, stoji u obraćanju.
Svoje pismo profesor Pettigrew završava pozivom upućenim Visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini Christianu Schmidtu od kojeg traži da se “pozabavi” neustavnim obilježavanjem ‘Dana Republike Srpske’ 9. januara.
“Međutim, on nije samo neustavan. U mjeri u kojoj je Republika Srpska nastala počinjenjem genocida i drugih ratnih zločina, obilježavanje „Dana Republike Srpske” – na bilo koji datum – predstavlja slavljenje genocida i veličanje osuđenih zločinaca i njihovih zločina, što opet predstavlja kršenje Krivičnog zakona BiH. Organizatore tog nezakonitog skupa treba procesuirati, a ovakvu praksu – koja uključuje provokativnu militarističku paradu i retoriku podjela i mržnje – treba zabraniti. Relevantnom strategijom tranzicijske pravde u BiH moraju se zaštititi preživjeli, podržati njihovo ljudsko pravo na memorijalizaciju i promovirati vladavina prava”, zaključuje Pettigrew.
Komšić: Slavljenje 9. januara ne može se posmatrati izvan konteksta genocida
Novo najavljeno militarističko proslavljanje 9. januara, neustavnog Dana Republike Srpske, samo je još jedan dokaz koliko su zapravo iluzorne i štetne priče o tome kako se predsednik RS Milorad Dodik promenio, izjavio je za Fenu član Predsedništva BiH Željko Komšić.
Komšić ističe da „nema nikakve promjene u toj politici koja je 9. januara 1992. otpočela sa udarom na ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine kao i sa definisanjem ciljeva od kojih se većina pokušala izvesti tokom genocidne operacije istrebljenja Bošnjaka i Hrvata sa tog dijela Bosne i Hercegovine u periodu 1992 – 1995, a uz podršku Beograda i institucija Republike Srbije“.
Obilježavanje 9. januara, navodi, ne može se posmatrati izvan tog konteksta, jer drugi kontekst ne postoji.
Po njegovim rečima, ove godine je Dodik izabrao mesto u blizinu administrativne entitetske linije u Sarajevu, želeći da pokaže kako mu niko ništa ne može, izazvati po mogućnosti bilo kakav incident, ali i poručiti stanovnicima Istočnog Sarajeva da nemaju šta tražiti u Sarajevu nego da „treba da slave zločin i zločince koji su upravo to Sarajevo ubijali“.
Onda će Dodik i svita otići, dodaje, a ljudi iz istočnog Sarajeva će 10. januara otići na posao u Sarajevo sa nadom da ih niko ništa neće pitati o 9. januaru“.
Upitan da li će, kako je najavio, pokrenuti inicijativu za ocjenu ustavnosti novog zakona RS o državnoj imovini, te šta je u stvari Dodikov cilj kada je u pitanju državna imovina, Komšić kaže da je njegov pravni tim počeo sa izradom zahtjeva za ocjenom ustavnosti, mada pomenuti zakon još nije stupio na snagu jer nije objavljen u Službenom glasniku RS.
Posebna je priča zašto ga Dodik još nije objavio.
