U Sarajevu je obilježena 31. godišnjica od bitke u kojoj je spriječeno zauzimanje Sarajeva, 2. maja 1992. godine.
Na ovaj dan su Specijalne jedinice tadašnje Jugoslovenske narodne armije, uz pomoć paravojnih srpskih jedinica, pokušale zauzeti zgradu Predsjedništva RBiH u centru Sarajeva.
Bitka za Predsjedništvo bila je velika bitka za glavni grad BiH, a plan snaga bivše JNA, potpomognutih paravojnim formacijama, bio je da zauzmu Predsjedništvo RBiH.
Glavna borba vođena je na Skenderiji, oko 150 metara od zgrade državnog Predsjedništva.
Oko 13 sati tenkovi JNA krenuli su prema zgradama Predsjedništva i Skupštine Sarajeva. Tenkovi su zaustavljeni, a svijet je obišla slika tramvaja u plamenu. Tog dana je zapaljena i izgorjela i zgrada Glavne pošte u Sarajevu.
Na ovaj dan su i zvanično postavljene blokade bivše vojske Republike Srpske oko Sarajeva.
Istog dana kidnapovan je i zarobljen tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, koji se vraćao s pregovora iz Lisabona. Njega je na Sarajevskom aerodromu zarobila JNA, a potom je odvezen u Lukavicu, odakle se javio u program TV Sarajevo.
Zauzimanje zgrade Predsjedništva je spriječeno, ali je opsada naočigled cijelog svijeta trajala više od 1.400 dana, tokom koje su građani ubijani minobacačkim granatama, snajperskim hicima, protuavionskim naoružanjem, ali su, isto tako, mučeni prekidima u snabdijevanju vodom, električnom energijom i prirodnim plinom, izgladnjivani, što je potvrđeno presudama Haškog suda.
Za jednu od najdužih opsada u historiji i teroriziranje stanovništva, između ostalog, u Haagu su na doživotne kazne pravomoćno osuđeni – bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, kao i komandant VRS-a Ratko Mladić, te nekadašnji komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS Stanislav Galić, dok je Dragomir Milošević, koji je preuzeo komandu nad Sarajevsko-romanijskim korpusom VRS 1994. godine osuđen na 29 godina.
Za zločine u opkoljenim dijelovima grada pred domaćim pravosuđem procesuirano je 12 osoba.
Ovaj datum obilježava se i kao Dan Kantona Sarajevo. Delegacija Skupštine i Vlade Kantona Sarajevo je, u okviru obilježavanja Bitke za odbranu Predsjedništva i Dana Kantona položila cvijeće i odala počasti poginulim borcima.
Pred Haškim tribunalom za zločine počinjene u Sarajevu bio je optužen i bivši predsjednik Srbije i Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević, ali je umro tokom suđenja u martu 2006. godine, nakon čega je proces obustavljen.
Biljana Plavšić, bivša predsjednica RS, priznala je krivicu za učešće, između ostalog, u zločinima u Sarajevu pred sucima Haškog tribunala, nakon čega je osuđena na 11 godina zatvora.
Prije 31 godinu i u Dobrovoljačkoj je odbranjeno Sarajevo
U ulici Hamdije Kreševljakovića, nekadašnjoj Dobrovoljačkoj u Sarajevu, na današnji dan 3. maja 1992. godine odvijali su se događaji presudni za odbranu grada i Bosne i Hercegovine.
Toga dana u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, prilikom povlačenja pripadnika Jugoslovanske narodne armije (JNA) iz kasarne na Bistriku, došlo je do sukoba s pripadnicima Teritorijalne odbrane RBiH i stradanja šest pripadnika JNA.
Kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, 3. maja 1992. godine krenula iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA.
Izlazak kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije na aerodromu u Sarajevu kidnapovanog i zarobljenog predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića, kojeg su zarobljenog držali pripadnici JNA u kasardni u Lukavici.
U okršaju branilaca Sarajeva i pripadnika bivše JNA u tadašnjoj Dobrovoljačkoj, prema podacima Tužilaštva BiH, poginulo je sedam, a ranjeno 14 osoba. Uprkos tome, vlasti iz bh. entiteta Republika Srpska svih godina ostale su ustrajne u tvrdnjama da su u Dobrovoljačkoj ubijena 42 pripadnika ЈNA, 71 ranjen, dok ih je 207 zarobljeno.
General Milutin Kukanjac, bivši komandant 2. armijske oblasti JNA, u intervjuu koji nikada nije objavljen na televiziji u RS-u, govoreći o 3. maju 1992. godine istakao je:
– Oni toliko izmišljaju. To su Srbi, znate. Mene ne bi čudilo da to naš neprijatelj radi. Činjenica je da je poginulo šest ljudi. Kažu mi da je poginulo 199 ljudi. Ja sam maltene toliko imao u koloni, to su strašne stvari, to je propaganda.
Dan ranije, 2. maja, mladi i neiskusni vojnici su osujetili napad agresora na Predsjedništvo BiH u jednoj od možda najvažnijih bitaka za BiH i spriječili podjelu Sarajeva na dva dijela, što je zapravo bio prvobitni plan agresora.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu za slučaj Dobrovoljačka i povelo proces protiv 10 osoba, branilaca Sarajeva, iako je prije toga isto to tužilaštvo obustavilo istragu u ovom predmetu gdje se istraživalo 14 osoba, među kojima je bio i pokojni general Armije RBiH Jovan Divjak.
